Tjedan u kojem se demografija, fuzijska energija i prirodopis sretnu na istoj liniji — a u petak, povodom stotog rođendana Davida Attenborougha, Hrvatski prirodoslovni muzej daje cjelodnevni omaž s premijerom njegova zadnjeg filma. Uz to, vrijedna konferencija o 35 godina hrvatske znanosti i demokracije te simpozij HAZU-a o regenerativnoj medicini.

Izdvajamo

Attenboroughovih sto. Ako postoji glas koji je oblikovao kako generacije razumiju prirodni svijet, to je Attenboroughov — a 8. svibnja navršava stotu. Hrvatski prirodoslovni muzej obilježava taj rođendan cjelodnevnim programom koji uključuje hrvatsku premijeru dokumentarca Ocean (2025), epizode Blue Planet II i predavanje dr. sc. Draška Holcera o znanstvenom nasljeđu čovjeka koji je više pridonio popularizaciji biologije nego većina udžbenika. Rijetka prilika da se Attenborough gleda u društvu, na velikom platnu, među preparatima i kustosima koji se njegovim radom služe profesionalno. Subota, 9. svibnja, od 12:00, Hrvatski prirodoslovni muzej.

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 4. svibnja

• 12:15, A101, PMF — Znanstveno predavanje: Apoorva Khare, "The history of majorization inequalities: from Newton to Macdonald polynomials" – 4. svibnja 2026.. Apoorva Khare (IISc) povezuje Newtonove ideje sa suvremenom teorijom Macdonaldovih polinoma kroz tri stoljeća nejednakosti majorizacije.

Utorak, 5. svibnja

• 12:00, Dvorana Jure Petričevića, Matice hrvatske 2 — Predstavljanje knjige Anđelka Akrapa "Stanovništvo u Hrvatskoj kroz stoljeća". Demografska monografija koju s autorom predstavljaju Rogić, Klemenčić i Jurković — kontekst za razumijevanje današnjih demografskih trendova.

Srijeda, 6. svibnja

• Zvjezdarnica Zagreb — Ozračivanje materijala za nuklearne reaktore. Predavanje o istraživanjima materijala za fuzijske reaktore na IRB-u i hrvatskom doprinosu međunarodnim fuzijskim projektima.
• 18:45, PMF – Matematički odsjek, A002 — Stručno-metodička večer: Specifičnosti i značaj matematičkih natjecanja u organizaciji HMD-a – 6. svibnja 2026.. Pregled hrvatskog sustava matematičkih natjecanja iz prve ruke — Lucija Relić i Sanja Stilinović.

Četvrtak, 7. svibnja

• 10:00, Novinarski dom — 35 godina samostalne Hrvatske: znanost, demokracija i budućnost. Cjelodnevna konferencija Sindikata znanosti i Ideje.hr s okruglim stolovima o rađanju demokracije (Granić, Antunović, Puhovski, Ribić...) i budućnosti solidarnosti (Dolenec, Šimonović Einwalter, Bagić...).

Petak, 8. svibnja

• 09:00, HAZU — U HAZU simpozij „Transfer znanja i tehnologije u regenerativnoj medicini". Hrvatski stručnjaci o putu od laboratorija do tržišta — od intelektualnog vlasništva do EIC Acceleratora.
• 12:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Attenboroughovih sto. Premijera dokumentarca Ocean (2025), epizode Blue Planet II i predavanje dr. sc. Draška Holcera povodom stote obljetnice rođenja Davida Attenborougha.

Što smo čitali i slušali

🎧 Živi svijet u Černobilu — Doba znanosti, ~30 min. Četrdeset godina nakon černobilske katastrofe znanstvenici otkrivaju paradoks: dok se vukovi, medvjedi i risovi vraćaju u zonu isključenja, tamne žabe i crne gljive bogate melaninom kao da koriste smrtonosno zračenje sebi u korist — toliko da bi ih NASA-ini istraživači jednoga dana mogli iskoristiti kao živi štit za astronaute na Marsu.

📖 Može li se ponoviti Černobil? - Davor Grgić | podkist #62 — Promocija znanosti, ~102 min. Četrdeset godina nakon Černobila profesor Davor Grgić razlaže najnoviju, još uvijek nezvaničnu teoriju prema kojoj prva eksplozija nije bila parna, nego svojevrsna "nuklearna" — izazvana munjevitim porastom snage u svega nekoliko gorivnih kanala, što potkrepljuju i švedska mjerenja izotopa ksenona. Priča je to o reaktoru koji nikada nije smio biti pušten u pogon, eksperimentu besmislenom od početka i nizu sitnih ljudskih pogrešaka koje su se poklopile u katastrofu kakvu ni dizajneri nisu zamišljali.

🎧 Za nevjerojatnu budućnost već se treba pripremati-24.3.2026. — Ogledi i rasprave, ~30 min. Profesor Gojko Nikolić upozorava da metamorfoza čovjeka u "tehno-čovjeka" — s bioničkim tijelom, mozgom spojenim na umjetnu inteligenciju i mogućom besmrtnošću — nije više daleka znanstvena fantastika, nego pitanje sljedećih desetak godina za koje se već danas moramo pripremiti. Hoće li to biti spas čovječanstva ili početak sukoba između nadljudi i "običnih" zemljana, kako strahuju Hawking i Musk?

📖 Generativna umjetna inteligencija i dezinformacije: „lažne vijesti" na steroidima — dot.hr — Točka na AI, ~13 min. Od Trojanskog konja do deepfakeova na mobitelu – dezinformacije su stare koliko i ljudski govor, no generativna umjetna inteligencija pretvorila ih je u industrijsku proizvodnju: procjenjuje se da će broj deepfake sadržaja na društvenim mrežama do kraja 2025. skočiti s pola milijuna na osam milijuna, a 72 % ispitanika u 25 zemalja širenje laži smatra većom prijetnjom od terorizma i klimatskih promjena.

🎧 Hrvatska umjetna inteligencija pomaže njemačkoj autoindustriji — Prozor u digitalno, ~28 min. Hrvatski stručnjaci s FSB-a kroz projekt Insight tiho razvijaju modele strojnog učenja koji BMW-u optimiziraju proizvodnju baterijskih članaka — a jedan od konkretnih rezultata već je smanjenje karantene novoproizvedenih baterijskih članaka s dva tjedna na samo jedan dan. Usput, nova generacija hrvatskih inženjera uči njemački čitajući internu BMW-ovu dokumentaciju prije nego što ga progovori.

📖 Sat vremena do objavljenog znanstvenog rada — socijologija.hr, ~8 min. Prije nekoliko mjeseci ekonomist Joshua Gans sjeo je za računalo i započeo razgovor s najnovijim OpenAI modelom o ideji koju je razvijao od 2008. godine. Zanimalo ga je može li hipoteza efikasnih tržišta preživjeti u scenariju putovanja kroz vrijeme. Pet minuta poslije, AI je isporučio formalni matematički dokaz. Gans ga je provjerio, dopunio, zatražio od… Objava Sat vremena do objavljenog znanstvenog rada pojavila se prvi puta na Sociologija.hr .

🎧 Je li obrazovanje omogućeno ishodom koncepta učenja — Kozmos i etos, ~60 min. Profesor Zvonimir Komar u razgovoru otkriva paradoks suvremenog školstva: dok se koncept ishoda učenja predstavlja kao zaokret prema učeniku, on zapravo učenika pretvara u mjerljivi proizvod, a sadržaje poput čitanja Dostojevskog u puko sredstvo za vanjske svrhe. Ako je obrazovanje, od Humboldta do Fichtea, otvoreni proces samoodređivanja slobodnog subjekta, može li ono uopće preživjeti unutar logike output-standarda?

🎧 ZNANSTVENA NOĆNA MORA — Ogledi i rasprave, ~26 min. Kako je psihijatrija od struke koja je prezirala dijagnoze postala opsjednuta njima? Prema knjizi Allana Horwitza, povijest DSM-a otkriva da iza "znanstvene" klasifikacije mentalnih bolesti ne stoji napredak neuroznanosti, nego splet osiguravajućih društava, farmaceutskih interesa i borbe za ugled struke nakon udara protupsihijatrijskog pokreta.

🎧 KAKO SMO ZABORAVILI NA FOUCAULTA — Ogledi i rasprave, ~25 min. Dok ljevica i desnica desetljećima Foucaulta svrstavaju među krivce za "postmodernu pošast" zapadnih sveučilišta, Schulenberger pokazuje paradoks: upravo u doba covida, kada je njegova analiza biomoći i tehnomedicinskog despotizma bila relevantnija nego ikad, citiranja su mu strmoglavo pala — jer su njegove implikacije postale neugodne onoj istoj liberalnoj klasi stručnjaka koja ga je najviše veličala. Foucault je, ispada, postao nezgodan upravo onima koji su ga najglasnije slavili.

📖 Tehnologija i transformacije intimnosti: datafikacija, algoritmizacija, gamifikacija — dot.hr — U prvom licu, ~9 min. Dating aplikacije ne mijenjaju samo način na koji upoznajemo ljude — one intimnost pretvaraju u mjerljive podatke, a žudnju u tržišnu logiku u kojoj algoritam namjerno ograničava vaše „matcheve" kako biste ostali na platformi. Igor Petričević propituje kako datafikacija, algoritmizacija i gamifikacija bliskosti istovremeno otvaraju nove slobode i proizvode tjeskobu, cinizam i „tiraniju izbora".

🎧 Sadašnjost i budućnost čitanja — Okrugli stol ponedjeljkom, ~55 min. Nakon pet godina pada, čitanje u Hrvatskoj napokon raste – zahvaljujući kampanji "15 dana po 15 minuta", širenju knjižarske mreže i činjenici da knjiga, suprotno uvriježenom mišljenju, uopće nije inflatorno poskupjela. Nakladnici Kozina, Ješkić i Serdarević u Okruglom stolu objašnjavaju zašto e-knjiga nije pobijedila tisak, kako audioknjiga postaje game changer i zašto su srednjoškolci i dalje najugroženija "vrsta" čitatelja.

📖 Studenti i teorije zavjere — dot.hr — U prvom licu, ~10 min. Više od 80% američkih i oko 50% europskih adolescenata vjeruje u teorije zavjere — a Krkač pokazuje kako studij, posebice onaj koji uključuje logiku, kritičko mišljenje i znanstvenu metodu, ostaje jedna od rijetkih brana protiv njih. No u Hrvatskoj, gdje tek četvrtina populacije ima visoko obrazovanje, ta je brana opasno tanka.

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 41) — Arhivanalitika, ~9 min. Novi Ekonomski lab, nova struktura tjednog pregleda! Saznajte više o Indeksu priuštivosti nekretnina (IPN) koje se kupuju na kredit – prvom metodološki rigorozno definiranom indeksu priuštivosti u Hrvatskoj. Objava Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 41) pojavila se prvi puta na Arhivanalitika - Ekonomski lab .

📖 Ususret novom Ekonomskom labu: Marine inflacije — Arhivanalitika, ~14 min. Prva procjena razlika u stopama inflacije za različite skupine stanovništva ovisno o položaju u raspodjeli dohotka. Mare ministrica je prva, za njom je Mare poduzetnica, pa Naša Mara, Mara umirovljenica i Baka Mara. Što je plutokratska (službena), a što demokratska mjera inflacije, u čemu je razlika i koliko iznosi procjena te razlike u Hrvatskoj

📖 Vino i čokolada: kakva je veza globalnih poremećaja s domaćim cijenama hrane? — HNB Blog, ~19 min. Iako su pandemija i rat u Ukrajini globalno podigli cijene hrane, analiza HNB-a pokazuje da Hrvatsku izdvaja brzina kojom su trgovci te troškove prebacili na potrošače – iskoristivši snažnu domaću potražnju za ostvarenje dvostruko veće dobiti nego prije pandemije, i to bez mijenjanja marži.

📖 Hrvatska sustigla Finsku, još je samo Danska ispred nas — Arhivanalitika, ~8 min. Hrvatska je prošle godine zamalo postala europski rekorder prema udjelu plaća u javnom sektoru u BDP-u, što ne znači da neka od sljedećih prigoda neće biti iskorištena. Što to znači za rast i razvoj, politiku i budućnost do kraja ovog desetljeća pročitajte u tekstu Velimira Šonje

📖 Vlatka Vukelić: Povratak Hrvatske u Srednju Europu, a Europe u ravnotežu — Heretica, ~11 min. Inicijativu triju mora (dalje: I3M) često promatramo isključivo kroz prizmu suvremene energetike ili sigurnosne dinamike 21. stoljeća. Međutim, I3M nije „samo" politička tvorevina, već reaktivacija tisućljetne geopolitičke vertikale koja je definirala naš kontinent davno prije modernih država. Stoga ovdje ukazujemo na povijesni kontinuitet te sjeverno-južne osi, od njenih antičkih uspona do suvremene obnove. Inicijativa triju … The post Vlatka Vukelić: Povratak Hrvatske u Srednju Europu, a Europ

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.