Krkač uvodi pojam "višestrukih istovremenih nepogoda" — potres u pandemiji, poplava uz blackout — i pita ono što baš nitko ne voli pitati: što ako je preklapanje kriza nova normala, a ne statistički kuriozitet? Uz njega, tjedan donosi i Finkielkrauta u HAZU s temom Izraela i antisemitizma u Europi nakon 7. listopada.

Izdvajamo

Višestruke istovremene nepogode i održivost. Filozof i ekonomist Kristijan Krkač (ZŠEM) već godinama gradi koncept koji zvuči kao naslov disaster-movie-a, ali je u biti ozbiljna analitička alatka: što se događa kad se krize ne nižu, nego preklapaju? Potres usred lockdowna, energetska kriza usred rata, poplava usred blackout-a — naš sustav planiranja izgrađen je na pretpostavci da nepogode dolaze jedna po jedna, s pauzom za oporavak. Krkač tvrdi da je ta pretpostavka mrtva. Predavanje je u Ogrizoviću, što znači rasprava bez akademskog formalizma. Četvrtak, 30.4. u 19:30, Knjižnica Bogdana Ogrizovića.

Predavanje Alaina Finkielkrauta: Izrael, Europa, antisemitizam. Finkielkraut je jedan od onih francuskih javnih intelektualaca koje je teško svrstati — član Francuske akademije, dugogodišnji voditelj Répliques na France Culture, autor koji je posljednjih dvadeset godina iritirao i ljevicu i desnicu. Nakon 7. listopada njegov je glas postao još oštriji, a pitanje koje postavlja — je li izraelska politika uzrok novog antisemitizma u Europi ili samo izgovor za predrasude koje su tu cijelo vrijeme bile — jedno je od najteških političko-moralnih pitanja današnjice. Uvodne riječi Željke Čorak i Dražena Katunarića, prijevod konsekutivni. Utorak, 28.4. u 13:00, HAZU.

Ovaj tjedan

Utorak, 28. travnja

• 13:00, HAZU — Predavanje dopisnog člana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam. Francuski filozof o odnosu izraelske politike i porasta antisemitizma u Europi nakon 7. listopada.
• 16:30, Njuškalo — Njuškalo AI Meetup. Praktična iskustva primjene AI-a u produkciji — Njuškalo, Smartis i Infobip dijele konkretne case studyje od agentskih sustava do AI-a u developmentu.
• 18:00, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH) — Predavanje Ivana Tepeša: Djelovanje hrvatske političke emigracije. Povjesničar Tepeš o političkoj djelatnosti hrvatske emigracije 1945.–1990. i protudjelovanju jugoslavenske tajne službe.

Srijeda, 29. travnja

• Vrijeme tba, Hrvatski prirodoslovni muzej — Beyond the Dinner Table – The Secret Lives and Amazing Abilities of Crabs and Lobsters. Profesor s Floride o skrivenim životima i neočekivanim sposobnostima rakova i jastoga — daleko od tanjura.
• 18:30, BIZkoshnica — Panel: Izazovi poduzetnica u kulturi. Vanja Jambrović (Restart), Sara Renar i Ana Dević (WHW) o financiranju, prekarnosti i vidljivosti žena u kreativnim industrijama.

Četvrtak, 30. travnja

• 10:00, Ekonomski institut Zagreb — Pregled tržišta nekretnina Republike Hrvatske 2024. i 2025.. Godišnji pregled cijena, trendova i priuštivosti stanovanja, uz obraćanje ministra Bačića.
• 19:30, Knjižnica Bogdana Ogrizovića — Višestruke istovremene nepogode i održivost. Krkač predstavlja vlastiti koncept preklapajućih kriza i pita kako graditi otpornost u doba kad su katastrofe konstanta.

Što smo čitali i slušali

Znanost i tehnologija

🎬 Gravitacija: crne rupe - Ivica Smolić | podkist #61 — Promocija znanosti, ~65 min. Od Einsteinove metrike koja jest gravitacija do singulariteta koji nisu točke nego svojstvo samog prostor-vremena — profesor Ivica Smolić vodi nas kroz ono što je opća teorija relativnosti stvarno rekla i zašto je trebalo čekati stotinu godina da čujemo prvi gravitacijski val. Usput: zašto je čak i sam Einstein sumnjao da ti valovi uopće postoje, a Hawkingov prvi veliki doprinos bio je dokaz da svemir mora imati singularan početak.

🎧 Andromeda 21.04.2026. — Andromeda, ~60 min. Dok na večernjem nebu blistaju Mjesec, Venera i Jupiter, a Zemlja prolazi kroz meteorski roj Lirida, teleskop DESI nakon pet godina i gotovo 50 milijuna snimljenih galaksija nagovještava nešto potencijalno revolucionarno: tamna energija možda ipak nije konstantna, nego se mijenjala kroz kozmološku povijest — što bi moglo iz temelja protresti našu sliku svemira.

🎧 Mirisi prošlosti — Doba znanosti, ~29 min. Kemičar Matija Strlić plinskom kromatografijom i panelom od sedam "njuškala" rekonstruira miris knjižnice katedrale Svetog Pavla, dok arheokemičarka Barbara Huber iz ostataka u drevnim kadionicama čita medicinske prakse predislamske Arabije — a egipatske mumije, ispostavlja se, mirišu iznenađujuće ugodno (rezultati će biti dostupni posjetiteljima Egipatskog muzeja u Kairu od 2026.). EU projekt "Ode Europa" rekonstruirao je mirise bitke kod Waterlooa, amsterdamskih kanala 17. stoljeća pa i kršćanskog pakla (sumpor i "milijun mrtvih pasa"), a AI baza pretražila je 43.000 slika i tisuće tekstova na sedam jezika za povijesne reference na mirise. Praktična posljedica: u Pradu je miris uz sliku produljio prosječno zadržavanje posjetitelja s 32 sekunde na 13 minuta — jer njuh ima izravan pristup amigdali i hipokampusu, pa reagiramo prije nego što počnemo razmišljati.

📖 Škole će postati teretane za mozak — Ideje.hr, ~43 min. Bivša ministrica Blaženka Divjak upozorava da nas umjetna inteligencija kognitivno rasterećuje do te mjere da nam mozak kržlja poput mišića onih koji ne idu u teretanu — ako škole ne postanu "teretane za mozak", riskiramo generaciju nesposobnu rješavati probleme. U razgovoru otvara i neugodna pitanja: od etičkog vakuuma na Sveučilištu u Zagrebu, preko sive zone varanja u znanosti, do algoritama društvenih mreža koji manosferu i mržnju pretvaraju u ikone.

Filozofija i religija

🎧 Etika umjetne inteligencije — Etički ataše, ~54 min. Filozof Tomislav Bracanović u razgovoru o etici umjetne inteligencije otkriva paradoks našeg vremena: što više autonomije prepuštamo strojevima — od autonomnih vozila do algoritama koji odlučuju o uvjetnim otpustima — to nam se oštrije postavlja pitanje pravednosti, a iznenađujući zaključak je da bi strojevi, bez "efekta gladnog suca" i ljudskih slabosti, u nekim odlukama mogli biti pravedniji od nas samih.

🎧 Idejna i geopolitička promišljanja Ante Starčevića — Kozmos i etos, ~61 min. Je li Ante Starčević bio revolucionar ili zapravo konzervativac kojega bi u Engleskoj držali za torijevca? U razgovoru s Ivanom Smiljanićem raspetljavamo paradokse Oca Domovine — od njegova obračuna s ilirizmom i kovanice "slavoserb" do pučke etimologije imena Hrvat i sudbonosnog antipoda sa Strossmayerom.

Društvo i akademija

📖 Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja? — Ideje.hr, ~7 min. Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

📖 Hrvati se vraćaju knjigama!? — sociologija.hr, ~8 min. Rezultati istraživanja kojeg agencija Karika za Zajednicu nakladnika i knjižara tradicionalno provodi u povodu manifestacije Noć knjige ove godine ugodno iznenađuju: broj hrvatskih građana koji su pročitali barem jednu knjigu prošle godine je porastao. Na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika, metodologijom osobnog intervjuiranja u kućanstvima (CAPI) provedenom od 1. do 25. ožujka 2026.

Ekonomija i politika

📖 Trajni ekonomski rast kroz inovacije | Nobelova nagrada za ekonomiju - Vedrana Pribičević — Promocija znanosti, ~30 min. Vedrana Pribičević objašnjava zašto je ovogodišnja Nobelova nagrada za ekonomiju zapravo priznanje davno mrtvom Schumpeteru: trajni rast ne dolazi iz kapitala ni rada, nego iz kreativne destrukcije — a Hrvatska, tvrdi, upravo nje ima premalo da bi nešto novo moglo nastati. Bonus: strojno učenje je, čitajući samo Wikipediju, samostalno "otkrilo" industrijsku revoluciju.

📖 Tjedni komentar vijesti iz makroekonomije i s tržišta kapitala br. 40 — Arhivanalitika, ~10 min. U ovotjednom pregledu: pogoršanje javnih financija, hlađenje tržišta rada, vlasničko razdvajanje Porschea i Rimca, najavljeno smanjenje broja zaposlenika u Meti i Microsoftu, zbivanja na burzama te ostale vijesti iz protekloga tjedna.

📖 Agensnost i struktura u strateškom planiranju: prema europskoj strateškoj autonomiji — sociologija.hr, ~13 min. U posljednje su vrijeme učestale lamentacije o tome kako suvremenim političkim liderima nedostaje strateškog promišljanja. U kontekstu recentnog rata u Iranu, Financial Times je primijetio da je američki predsjednik zanemario dugoročno planiranje — tekst raspravlja o odnosu agensnosti i strukture na putu prema europskoj strateškoj autonomiji.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.