Tjedan je prošaran obljetnicama — Međunarodni dan muzeja, Dan bioraznolikosti — ali ispod te kulise krije se nešto zanimljivije: predavanje o tome kako je Ruđer Bošković, naoružan samo teleskopom i geometrijom, iz Sunčevih pjega izračunao kako se Sunce vrti. Uz to, HAZU nudi rijetko filozofsko pitanje — što uopće znači da je neko znanje "znanstveno"? — a Green Eye Festival prebacuje fokus s neba na tlo pod nogama.

Izdvajamo

Kako je Ruđer Bošković odredio elemente Sunčeve rotacije? — Dr. sc. Mirko Husak na Zvjezdarnici Zagreb donosi priču koja spaja povijest znanosti i konkretnu astronomsku metodu: kako je Bošković u 18. stoljeću, pažljivim praćenjem pomicanja Sunčevih pjega po Sunčevu disku, rekonstruirao os i brzinu njegove rotacije. Predavanje se oslanja na Husakovu doktorsku disertaciju, što znači da nije riječ o površnom prepričavanju "našeg velikog znanstvenika", nego o stvarnoj rekonstrukciji Boškovićeva matematičkog postupka — onog mjesta gdje hrvatska znanost zaista dodiruje svjetsku. Srijeda, 20.5., Zvjezdarnica Zagreb (provjerite točno vrijeme na stranicama Zvjezdarnice).

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 18. svibnja

• 10:00, Tehnički muzej Nikola Tesla — Međunarodni dan muzeja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Radionice o meteorološkoj postaji, izradi kokedame, vrtu s medonosnim biljem i solitarnim pčelama pod geslom "Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet".
• 10:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Međunarodni dan muzeja - BESPLATAN ULAZ. Besplatan ulaz cijeli dan, a u 18 h otvara se izložba o Miji Kišpatiću, pioniru hrvatske geologije i mineralogije.
• 11:00, HAZU — U HAZU predavanje Potkornjaci – kukci u tijesnoj vezi sa šumom i njenom stabilnošću. Prof. emer. Boris Hrašovec o tome zašto su sitni kukci ključan indikator zdravlja šumskih ekosustava.
• 18:00, Tehnički muzej Nikola Tesla — Ljudska cijena umjetne inteligencije. Predavanje o tome što ChatGPT, Claude i Sora rade s našom kreativnošću, kritičkim mišljenjem — i s okolišem.

Srijeda, 20. svibnja

• Zvjezdarnica Zagreb — Kako je Ruđer Bošković odredio elemente Sunčeve rotacije?. Popularno predavanje dr. sc. Mirka Husaka o Boškovićevoj metodi promatranja Sunčevih pjega.
• 14:00, FER (Siva vijećnica) — Kako um zna da nešto nije stvarno? Kristina Šekrst — doktorat iz logike, autorica knjige o strojnoj svijesti, nova knjiga o deep learningu u izlasku — istražuje pitanje na granici filozofije i AI-ja. Ujedno i promocija upisa na interdisciplinarni studij Primijenjena kognitivna znanost (FF + FER).
• Cijeli dan (20.–22.5.), Hrvatski prirodoslovni muzej — Green eye festival. Tri dana dokumentaraca i panel-rasprava o oprašivačima, vodi i bioraznolikosti.
• 12:00, HAZU — U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo. Mikecin prati odnos filozofije i znanosti od antike do moderne, moderira akademik Branko Despot.

Petak, 22. svibnja

• 09:00, HAZU — U HAZU skup Organska kemija u Hrvatskoj. Cjelodnevni skup Odbora za kemiju HAZU, Hrvatskog kemijskog društva i IRB-a.

Subota, 23. svibnja

• Hrvatski prirodoslovni muzej — Međunarodni dan bioraznolikosti. Stručna vodstva kroz zoološki i botanički postav te predavanje o invazivnim vrstama.

Što smo čitali i slušali

📖 Sunce u boci: AI pomaže razvoju fuzije, a ona će napajati podatkovne centre — Ideje.hr, ~29 min. Nakon pola stoljeća obećanja, fuzija konačno više nije "deset godina daleko" — visokotemperaturni supravodiči, umjetna inteligencija i milijarde iz privatnog sektora stvorili su povratnu petlju u kojoj AI rješava inženjerske prepreke fuzije, a fuzija bi uskoro mogla napajati energetski gladne podatkovne centre koji je razvijaju. Kristina Tomić Letić s Instituta Ruđer Bošković objašnjava zašto bi Njemačka sa stelaratorom Stellaris mogla pretići službene demo-reaktore i kakvu ulogu u toj utrci igra Hrvatska.

🎬 Hrvatska u svemiru - Hrvoje Meštrić | Pozdravi svemir #4 — Promocija znanosti, ~43 min. Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Hrvoje Meštrić otkriva da Hrvatska ove godine po prvi put donosi nacionalnu strategiju za svemir te kroz tri godine planira postati pridružena članica Europske svemirske agencije, što znači podizanje ulaganja s 2,1 na preko 15 milijuna eura godišnje — novca koji se kroz projekte vraća domaćim tvrtkama. Dok Europa u dva dana podiže ESA-in proračun sa 17 na 23 milijarde eura, ostaje pitanje može li uopće stići SpaceX i Kinu — ili joj je prava niša negdje drugdje, poput kvantnih komunikacija i promatranja Zemlje.

🎧 Andromeda 12.05.2026. — Andromeda, ~38 min. Večeras u kraćem izdanju Andromede: kako večeras tri puta uloviti pogledom Međunarodnu svemirsku postaju, zašto NASA šalje privatnu tvrtku da mehaničkim rukama "spasi" satelit Swift od pada u atmosferu, te kako su znanstvenici u antarktičkom ledu, tragom izotopa željeza-60 iz eksplozija supernova, rekonstruirali putovanje Sunčevog sustava kroz međuzvjezdani oblak unatrag 80.000 godina.

🎧 David Attenborough — Portreti znanstvenika, ~29 min. Povodom stotog rođendana Davida Attenborougha donosimo priču o desetak vrsta nazvanih u njegovu čast — od parazitske gljive koja zombificira pauke i pretka meduze starog 560 milijuna godina, do dugokljune ehidne za koju se mislilo da je izumrla, sve dok kamere nisu snimile njezin povratak iz mrtvih.

🎧 Znanost u suvremenom svijetu — Okrugli stol ponedjeljkom, ~55 min. U emisiji četvero međunarodno priznatih znanstvenika otvoreno govori o paradoksu suvremene znanosti: iako je nikad dostupnija, povjerenje javnosti slabi pred senzacionalizmom i dezinformacijama, a krivnja je dijelom i na samim znanstvenicima koji su predugo ostali zatvoreni u stručnim krugovima. Posebno upečatljivo zvuči upozorenje o "kontradiktornom" položaju mladih istraživača — više prilika nego ikad, ali i nesigurnost koja ih tjera iz projekta u projekt, iz države u državu.

📖 LLM iz perspektive studenata — dot.hr — Točka na AI, ~9 min. Kvalitativno pilot istraživanje među brucošima Sveučilišta u Splitu pokazuje da studenti intenzivno koriste LLM-ove poput ChatGPT-a za fiziku i matematiku, ali autorica upozorava na neprepoznate pogreške, preuvjerljiv ton modela i opasnost od površnog učenja te poziva na razvoj UI pismenosti već u srednjoj školi.

📖 Obrazovne tehnologije između odbijanja i prihvaćanja — dot.hr — U prvom licu, ~11 min. Petar Jandrić kroz prizmu filozofije tehnologije analizira aktualnu raspravu o zabrani mobitela u školama, upozoravajući na zamke tehnološkog determinizma i instrumentalizma. Autor uspoređuje britanski i hrvatski pristup te zaključuje da su hrvatski istraživači i sustav u potpunosti ravnopravni svjetskim trendovima.

🎧 Nova vizija hrvatske AI zajednice — ~26 min. Antonija Mršić Radas preuzima CROAI s ambicijom da udruga izađe iz tech mjehura — od ML klubova koji privlače menadžere i nastavnike, preko projekta s Carnetom za AI u obrazovanju, do europske platforme DEPLOY koja bi spojila startupove i investitore.

📖 Problem svijesti: iluzija, zabluda ili temeljna sastavnica (i) materijalnog svijeta. Panpsihizam — Ideje.hr, ~18 min. Karlo Mikić prikazuje raspravu Knjižnica grada Zagreba o 'teškom problemu svijesti', na kojoj su Štefanić, Gregorić i Kadić sučelili emergentizam, dualizam i panpsihizam. Tekst argumentira da panpsihizam, prema kojem je svijest temeljno svojstvo stvarnosti, nudi najelegantniji izlaz iz slijepe ulice fizikalističke redukcije kvalija.

🎧 Walter Benjamin - estetika, mistika, revolucija — Etički ataše, ~54 min. U emisiji s filozofom Marijanom Krivakom Walter Benjamin izranja kao filozof otpora čija "kritika sile" razotkriva jaz između mitskog prava i istinske pravednosti — a njegova teza o estetizaciji politike, upozorava Krivak, danas zvuči zlokobnije nego ikad, od lokalnih ratnih gospodara do Trumpova i Netanyahuova spektakla. Zašto Benjamina ne smijemo svesti na kulturološki artefakt, nego ga čitati kao proroka naše sadašnjosti?

🎧 Obzori i dubine knjige Slovosvijet — Kozmos i etos, ~58 min. U emisiji Kozmos i etos slikarica Anabel Zanze otkriva svoj „slovosvijet" – prostor u kojem slova postaju slike, a slike postaju svjetovi, propitujući kako ekranska slovokracija dehumanizira čovjeka i može li umjetnost biti most prema onima koji ne vide. Razgovor koji od Cicerona i Platonove mimeze vodi do Brajeva pisma, ratnih aeromitinga i pitanja: čiji je zapravo svijet u kojem živimo?

📖 Ante Lokas: Zlo kojega nismo svjesni — Heretica, ~16 min. Ante Lokas u Heretici oštro kritizira knjigu Borisa Rašete 'Tito povjerljivo i osobno' zbog pokušaja da se Titov život poveže s logoterapijom Viktora Frankla. Autor tvrdi da je takvo poistovjećivanje pervertiranje Franklova pojma smisla te primjer društvene normalizacije zla kroz fascinaciju 'snagom' diktatora.

🎧 Hrvatska glagoljica i krundiba francuskih kraljeva-21.4.2026. — Ogledi i rasprave, ~30 min. Iako je hrvatska glagoljica danas suvenirski brend, malo tko zna da su francuski kraljevi — od Karla IX. do Luja XIV. Kralja Sunca — pri krunidbi u Remsu polagali ruku upravo na evanđelistar pisan hrvatskom glagoljicom. Maritto Mihovil Letica vodi nas putem te knjige od Praga Karla IV. i hrvatskih benediktinaca, preko Carigrada, do francuskoga krunidbenoga oltara — i otvara pitanje zašto je u nas ta europska dimenzija glagoljice gotovo nepoznata.

📖 Pravosuđe i Ustavni sud: Postojano klizanje prema trenutnoj demokraciji — Ideje.hr, ~12 min. Matija Miloš upozorava da Plenkovićevo paketno trgovanje izborom ustavnih sudaca i čelnika Vrhovnog suda, uz sporne preraspodjele sudaca na Općinskom sudu u Zadru, urušava argumentirano odlučivanje i gura Hrvatsku prema 'trenutnoj demokraciji' u kojoj vladavina prava postaje puka kulisa.

📖 Povjerenstvo za fiskalnu politiku: Hrvatska ima fiskalni problem — Arhivanalitika, ~13 min. Velimir Šonje upozorava da je Hrvatska prošle godine probila granicu deficita od 3% BDP-a, a Povjerenstvo za fiskalnu politiku poziva Vladu na restriktivniju politiku. Autor tvrdi da se rashodi opće države od 2022. povećavaju duplo brže od inflacije te da Vlada vjerojatno odgađa konsolidaciju do izbora 2028.

📖 Kako izgraditi europski fintech iz Hrvatske: Hrvoje Ćosić | Founder Talks — Promocija znanosti, ~65 min. Bivši student FER-a i osnivač Aircasha, jedne od najuspješnijih fintech priča u regiji koja danas posluje u više od deset europskih zemalja i kroz svoj sustav godišnje propušta milijarde eura. Hrvoje Ćosić u ovom talku govori o putu od FER-a preko bankarstva do izgradnje vlastite kompanije, važnosti razumijevanja posla kojim se baviš, snazi tima i brenda, nošenju s krizama i prijevarama te zašto Europa, a ne samo Hrvatska, treba biti tržište svake ozbiljne tehnološke kompanije.

🎧 Glazba u 2026 - Proces sveopćeg prožimanja — Ogledi i rasprave, ~30 min. Dok K-pop slavi pobjedom na Oscarima i digitalnim savršenstvom osvaja mainstream, brooklynski kvartet Geese albumom Getting Killed vraća sirovi, neurotični art-rock — dva pola iste medalje glazbene 2026. u kojoj umire samo onaj pop koji se ne usudi biti ni jedno ni drugo. Denis Leskovar mapira scenu u kojoj algoritmi biraju umjesto nas, biljke sviraju sintesajzere, a fragmentacija je postala jedini zajednički jezik.

🎧 Live/Dead — Ogledi i rasprave, ~30 min. Povodom smrti Boba Weira, emisija propituje paradoks Grateful Deada — benda koji je odbacivanjem gotovo svih pravila glazbene industrije, od poticanja besplatnog snimanja koncerata do prioriteta džema nad studijem, nesvjesno izumio model koji danas koriste festivalska kultura, digitalni marketing i ekonomija dijeljenja. Od mitskog nastupa u Barton Hallu do Weirova zanemarenog solo opusa, priča je to o mikrokulturi koja je preživjela vlastite osnivače i postala nacrt za suvremenu rock scenu.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.