Tjedan koji počinje s Maxwellom u Edinburghu, a završava s Bežovanovom dijagnozom hrvatske stambene krize, dobro pokazuje raspon Zagrebovih dvorana — od fizike 19. stoljeća do politike koja nas tišti danas. U sredini, kao glavni mamac, kvantna mehanika koja objašnjava zašto zvijezde umiru spektakularno.

Izdvajamo

Od kvantne mehanike do eksplozije supernove: kako razumijemo zvijezde? Predavanje fizičara s PMF-a koje spaja dvije fascinantne ljestvice — najmanju moguću, gdje vladaju zakoni kvantne mehanike, i najveću, gdje zvijezde u trenu oslobađaju više energije nego što je Sunce proizvelo kroz milijarde godina. Da bismo razumjeli zašto se zvijezda u određenom trenutku raspadne, potrebno je razumjeti Paulijevo načelo isključenja, degenerirani elektronski tlak i nuklearne reakcije — drugim riječima, popularna astrofizika koja ne bježi od fizike. Idealno za sve koji su gledali "Oppenheimera" pa shvatili da im nedostaje pola priče. Srijeda, 13. svibnja, Zvjezdarnica Zagreb.

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 11. svibnja - IRB — Edinburgh i James Clerk Maxwell. Dr. sc. Goran Baranović vodi šetnju Edinburghom kroz život i djelo Maxwella, fizičara čije se nasljeđe mjeri s Newtonovim i Einsteinovim, na 170. kolokviju CZI IRB-a.

Utorak, 12. svibnja - 18:00, Pogon Mislavova, Podrum — AI-powered BDD 🤖❤️🧪. Kako agentski AI mijenja svakodnevicu razvojnih timova koji rade Behavior-Driven Development — developeri se pomiču prema arhitekturi i analizi zahtjeva, a kod sve više piše AI. - 19:15, Zvjezdarnica Zagreb — Svjetlost prirode: Znanost o mjeri - Hegelova ostavština. Dr. rer. nat. Petar Pavlović o znanosti o mjeri inspiriranoj Hegelovom Znanosti logike i mogućnostima sinteze kvalitativnog i kvantitativnog u prirodnim znanostima.

Srijeda, 13. svibnja - Zvjezdarnica Zagreb — Od kvantne mehanike do eksplozije supernove: kako razumijemo zvijezde? Fizičar s PMF-a o tome kako kvantna mehanika omogućava razumijevanje evolucije zvijezda i supernova. - PMF-MO — Znanstveni kolokvij: "Fermat's Last Theorem, Elliptic Curves and Torsion" – 13. svibnja 2026.. Maarten Derickx o jednoj od najslavnijih priča moderne matematike — kako su eliptičke krivulje i torzija dovele do dokaza Velikog Fermatovog teorema. - 17:00, Dvorana Jure Petričevića (Matica hrvatska) — Okrugli stol: Stjepan Mohorovičić – otac pozitronija. Skup posvećen hrvatskom fizičaru koji je teorijski predvidio postojanje pozitronija.

Četvrtak, 14. svibnja - HAZU — U HAZU predavanje dr. sc. Gojka Bežovana Kako odgovoriti na stambenu krizu razvojem programa priuštivog i održivog stanovanja? Sociolog stambene politike analizira uzroke hrvatske stambene krize i predlaže mjere u okviru EU agende i Nacionalnog plana stambene politike do 2030.

Što smo čitali i slušali

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 42) — Arhivanalitika, ~7 min. Brkljačin tjedni pregled u pet slika o izlaganju guvernera u Opatiji, nastavku blagog pada kamatnih stopa, kasnim odlukama mladih Hrvata o napuštanju roditeljskog doma, stambenoj prenapučenosti i burzovnim rekordima u SAD-u Objava Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 42) pojavila se prvi puta na Arhivanalitika - Ekonomski lab .

📖 Ivan Prskalo: „Tomson vs. Senf" ili besmisao političkog diskursa — Heretica, ~16 min. Prskalo kroz prizmu dočeka brončanih rukometaša pokazuje kako je hrvatski politički diskurs sveden na lažnu dijalektiku „Tomson vs. Senf" – predstavu u kojoj su i ljevica i desnica tek klijenti iste oligarhijske moći, dok entuzijazam masa i slušanje Thompsona pogrešno zamjenjuju stvarno političko djelovanje. Tragična pouka: i tomsonovci i senfovci, svaki na svoj način, samo učvršćuju vladajući status quo.

📖 titoizam kao religija? (uz S. Flerea) — Nagovor na filosofiju, ~15 min. „Da je Tito još živ, ne bi to tako…", začuje se ponegdje i danas, iako bi imao dobro preko 130 godina pa je teško zamisliti da u toj dobi baš vlada čvrstom rukom. Ipak se tu radi o tipu ljudi koji su, u trenutku njegove smrti, govorili nešto poput (a što je zabilježeno u nekom […]

📖 O glupanima, idiotima i glupim idiotima. Idiotizam filozofije. — Ideje.hr, ~11 min. Nietzsche piše o "povremenoj volji za glupošću" i preporučuje tu taktiku ako ste čvrsto donijeli neku odluku, piše Zdenko Duka u osvrtu na knjigu "O glupanima, idiotima i glupim idiotima" norveškog filozofa Larsa Fr. H. Svendsena Ideje.hr .

🎧 Estetika genija — Etički ataše, ~52 min. U emisiji Etički ataše filozof Goran Sunajko brani tezu da je genij ponajprije estetički, a ne znanstveni pojam — onaj koji ne pogađa metu bolje od drugih, nego onu koju drugi uopće ne vide, a njegova snaga ne stanuje u savršenstvu, nego upravo u privilegiji da nekažnjeno griješi.

🎧 Hegemoni znanosti — Ogledi i rasprave, ~30 min. Boško Pešić tvrdi da je suvremena znanost prešla u činovničku totalitarizaciju – poredak u kojem obrasci, bodovi i evaluacijske matrice više ne prate istraživanje, nego ga zamjenjuju kao mjerilo istine. Ako kvaliteta postaje tek usklađenost s protokolom, pita Pešić, ne brani li se danas znanost ponajprije od vlastitih unutarnjih hegemona?

🎧 Odnos bitka i nebitka u obzorju Parmenidova filozofiranja — Ogledi i rasprave, ~31 min. Ivan Smiljanić u ogledu o Parmenidu razotkriva temeljnu aporiju zapadne metafizike: ako je istina nedjeljiva istota mišljenja i bitka, savršeno zaobljena kugla u kojoj nebitka nema, kako se uopće može pojaviti privid? Odgovor je jednako zavodljiv koliko i uznemirujuć — privid ne postoji za bitak sam, nego se smrtnicima samo priviđa, a oni ga, dvoglavi i tupoglavi, sami proizvode.

🎬 Budućnost prirodnih znanosti — Institut za kozmologiju i filozofiju prirode, ~132 min. Snimka predavanja "Budućnost prirodnih znanosti" održanog 21. travnja 2026. u sklopu ciklusa Svjetlost prirode u Zvjezdarnici Zagreb. Često se smatra kako svi novi veliki uvidi u prirodnim znanostima nastaju nekim sretnim i slučajnim otkrićima, pa se - u skladu s takvom slikom - o nekoj daljoj budućnosti prirodnih znanosti ne bi moglo ništa reći. Nasuprot tome, ako se ponekad i zamišlja budućnost prirodnih znanosti, onda se u nju u pravilu - bez suviše kritičnosti - upisuju samo pretpostavke, pr

🎧 Arabidopsis — Doba znanosti, ~29 min. Skromni korov iz porodice kupusnjača, kojeg je mađarski genetičar George Rede prokrijumčario preko granice u bočici sjemenki, postao je botanička superzvijezda iza stotinu tisuća znanstvenih radova — i, iznenađujuće, dijeli oko 70 % gena povezanih s ljudskim rakom. Priča o tome kako je Arabidopsis thaliana uvela biljnu znanost u molekularno doba i zašto, unatoč jeftinom sekvenciranju genoma, ostaje nezamjenjiva.

🎧 Andromeda 05.05.2026. — Andromeda, ~101 min. U emisiji povodom 65. obljetnice prvog američkog leta u svemir, fizičar Krešimir Kumerički otkriva kako iz "prve tri minute" velikog praska još uvijek čitamo savršeno podudaranje s količinom helija u svemiru — i zašto najveću misteriju i dalje predstavlja činjenica da je svemir nevjerojatno ravan i posvuda jednake temperature. Uz to, James Webb je prvi put uhvatio zračenje izravno s površine egzoplaneta — vrućeg, tamnog svijeta koji više nalikuje Merkuru nego Zemlji.

🎬 Kvantna mehanika daje nam sigurnost - Mate Jagnjić | podkist #63 — Promocija znanosti, ~82 min. Mate Jagnjić objašnjava zašto kvantna distribucija ključa nudi nešto što klasična kriptografija nikad nije mogla — bezuvjetnu sigurnost utemeljenu na zakonima fizike, a ne na pretpostavci da je neki matematički problem pretežak. U svijetu u kojem napadi tipa „harvest now, decrypt later" već danas snimaju naše tajne za buduća kvantna računala, pitanje više nije hoćemo li mijenjati infrastrukturu, nego stignemo li na vrijeme.

🎧 Studij razvoja računalnih igara — Prozor u digitalno, ~27 min. U novoj epizodi Prozora u digitalno Igor Margan, pročelnik katedre za razvoj računalnih igara na Sveučilištu Algebra, otkriva kako se školuju budući kreatori globalnih hitova i zašto sve češće upravo manji studiji s tridesetak ljudi pomeu konkurenciju velikih korporacija s budžetima od stotina milijuna. Razgovor otvara i neugodno pitanje: hoće li umjetna inteligencija postati saveznik mladih developera ili izlika korporacija da ukinu ulazne pozicije i potkopaju granu na kojoj sjede?

🎬 Kako graditi startup koji ljudi žele: Founder Talks | Filip Šašić — Promocija znanosti, ~42 min. Filip Šašić, osnivač IGC-a iz New Yorka, otkriva zašto je zaljubljenost u vlastiti proizvod prvi korak prema neuspjehu — pravi founderi zaljubljuju se u kupca, grade brzo i ružno, te u petak navečer ostaju doma dok drugi idu u bunker. Razgovor o tome zašto u eri AI-a više nema isprike za sporost, perfekcionizam i izostanak osobnog brenda.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.