Bošković je onaj Hrvat kojeg svi spominju, a malo tko ozbiljno čita — pa baš zato je ovotjedno predavanje Borisa Kožnjaka pravi povod da se to promijeni. Uz njega, tjedan nudi i večer s Neandertalcima, festival znanosti za djecu i roditelje, te kritičku povijest jugoslavenske ekonomije s Brankom Milanovićem za stolom. Dobar miks za one koji vole misliti preko discipline.

Izdvajamo

Predavanje Borisa Kožnjaka: Što još reći o Ruđeru Boškoviću? — Boris Kožnjak, znanstveni savjetnik Instituta za filozofiju i jedan od rijetkih domaćih filozofa znanosti s ozbiljnim međunarodnim tragom, pokušat će reći nešto novo o figuri koja se u Hrvatskoj češće spominje nego čita. Fokus je na manje poznatim Boškovićevim doprinosima — fizičkom determinizmu i spoju prirodne filozofije s teologijom — što su teme koje i danas, u eri rasprava o slobodnoj volji i granicama fizikalizma, zvuče iznenađujuće živo. Petak, 17:00, Mala dvorana Matice hrvatske.

Predstavljanje knjige "Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History" — Mislav Žitko i Marko Grdešić napisali su kritičku povijest jugoslavenske ekonomije, a za stolom će biti Branko Milanović (CUNY), jedan od najvažnijih svjetskih ekonomista nejednakosti, i Milica Uvalić (EUI). Rijetko se u Zagrebu okupi takva ekipa oko teme koja je i historiografska i posve aktualna — samoupravljanje, tržište i socijalizam i dalje su referentne točke u svakoj ozbiljnijoj raspravi o ekonomskim alternativama. Srijeda, 16:00, dvorana 403 (nezgodan broj dvorane za nas iz tech sektora, djeluje zabranjeno).

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 20. travnja

• 18:00, Matica hrvatska — Tribina "Mladi i znanje – obrazovanjem do bolje poljoprivrede i sela". Panel o modernizaciji poljoprivrednog obrazovanja, od dronova do upravljanja podacima.
• 18:00, MaMa — JavaScript Zagreb April Meetup. JS zajednica o AI-generiranim sučeljima i Reactu.

Utorak, 21. travnja

• 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Dr. Fred H. Smith - A Night Out with the Neandertals. Vodeći paleoantropolog o novoj slici Neandertalaca.
• 18:00, Matica hrvatska — Obilježavanje 11 stoljeća hrvatskog glagoljaštva. Profesorica i gimnazijalke o hrvatskoj pisanoj baštini.
• 19:15, Zvjezdarnica Zagreb — Svjetlost Prirode: Budućnost prirodnih znanosti. Predavanje o budućnosti prirodnih znanosti iz perspektive filozofije prirode, s naglaskom na dijalektičke momente, holizam i povratak kvalitativne strane iskustva.

Srijeda, 22. travnja

• 14:00, Knjižnica HAZU — Predavanje Nenada Fabijanića o stadionu Poljud. Prva javna prezentacija koncepta obnove Magaševa Poljuda.
• 16:00, FPZG, dvorana 403 — Predstavljanje knjige "Socialist Economics in Yugoslavia". Žitko i Grdešić uz Milanovića, Uvalić i Petaka.
• 17:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Festival Znanosti. Tri dana radionica o energiji, paleontologiji i povijesti prirodoslovlja.

Petak, 24. travnja

• Cijeli dan, Zagreb — DORS/CLUC 2026. 31. izdanje najstarije hrvatske open-source konferencije, tri dana, besplatno (24.–25. travnja).
• 17:00, Mala dvorana Matice hrvatske — Predavanje Borisa Kožnjaka: Što još reći o Ruđeru Boškoviću?. Filozof znanosti o Boškovićevom determinizmu i teologiji.
• 18:00, SAX! — Skeptici u pubu: SAX! Drink logically Tri predavanja u pub-formatu: Ivica Bašić o tome što smo (i nismo) naučili iz nuklearnih nesreća, Igor Mikloušić o nastanku i širenju teorija zavjere o klimatskim promjenama, te Nino Kadić o tome zašto panpsihizam vrijedi shvatiti ozbiljno. Rijetka kombinacija rizika, epistemologije i filozofije uma u istoj večeri.

Što smo čitali i slušali

Znanost i tehnologija

📖 Više podataka ne jamči bolje ishode. Novi modeli u onkologiji u doba precizne medicine — Ideje.hr, ~15 min. Unatoč napretku u opisu i praćenju tumora, klinički ishodi u onkologiji nisu proporcionalno poboljšani jer tumori funkcioniraju kao kompleksni, dinamični sustavi s mehanizmima otpornosti koji nadilaze pretpostavke linearne kauzalnosti. Budući napredak neće ovisiti o daljnjem povećanju količine podataka, već o sposobnosti njihove integracije u nove modele. Ideje.hr .

🎧 Rudarenje u dubokom moru — Doba znanosti, ~26 min. Dok svijet traži minerale za zelenu energetsku tranziciju, novo istraživanje pokazuje da dubokomorsko rudarenje uništava više od trećine života na morskom dnu, no industrija tvrdi da je to ipak manje štetno od kopnenih rudnika koji bi trebali rasti četiri puta do 2040. godine. Između klimatskih ciljeva i zaštite neistraženih dubina oceana, čovječanstvo se suočava s dillemom: treba li žrtvovati još nepoznate ekosustave za spas planeta?

🎧 Andromeda 14.04.2026. — Andromeda, ~104 min. NASA-in povratak na Mjesec ide dramatično sporije od programa Apollo zbog trostruko manjeg budžeta, a novi svemirski brod Orion nema dovoljno goriva za niske orbite kakve su koristili astronauti prije pola stoljeća. Paradoksalno, dok je svaki dolar uložen u znanost se višestruko vraća, NASA desetljećima stagnira unatoč tome što je vojni budžet daleko veći.

📖 James Webb možda je napokon pronašao prve zvijezde u svemiru — kozmos.hr, ~5 min. Samo 400 milijuna godina nakon Velikog praska, uz jednu od najsjajnijih poznatih galaksija iz ranog svemira, astronomi su uočili ono što bi moglo biti dosad najuvjerljiviji trag prve generacije zvijezda. …

🎬 Marta Pedišić Buča: Eksperimentalna hidrodinamika (bivši laboratoriji Brodarskog instituta) — Skeptici u pubu, ~31 min. Za potrebe određivanja hidrodinamičkih značajki brodova već preko 100 godina koriste se bazeni za modelska ispitivanja. Ovakvi bazeni predstavljaju u stvari velike laboratorije u kojima se provode razne vrste fizikalnih pokusa. Posebna je zanimljivost da se u takvim, vrlo velikim laboratorijima ponekad mjere vrlo male vrijednosti, a i zahtjevi na točnost mjerenja su vrlo visoki. Prikazat će se kapaciteti ove vrste u okviru kampusa Brodarskog instituta uz pregled onoga što se u njima radilo, slič

🎬 Adrijana Šuljok: Stavovi prema cijepljenju - znanje, povjerenje ili "uvjerenje"? — Skeptici u pubu, ~49 min. Iskustvo pandemije COVID-19 pokazalo je da cijepljenje nije samo zdravstveni nego i društveni fenomen. U javnim politikama i raspravama često se odražava pretpostavka da su stavovi prema cijepljenju rezultat nedovoljne informiranosti. Međutim brojna istraživanja ukazuju da su stavovi prema cijepljenju mnogo složeniji i ne ovise samo o znanju. Na njih mogu utjecati i povjerenje u institucije, politička i religijska uvjerenja, osobna iskustva, kao i širi društveni kontekst u kojem ljudi formiraju

🎬 Djecu učimo pogrešne stvari - Marin Trošelj | podkist #60 — Promocija znanosti, ~83 min. Ugostili smo Marina Trošelja, suosnivača STEMI-ja, edtech tvrtke koja razvija edukacijske robote, kurikulume i platforme za učenje, s fokusom na robotiku, umjetnu inteligenciju i razvoj STEM vještina kroz praktičan rad. Trošelj radi na razvoju edukacijskih tehnologija i programa koji djeci i mladima približavaju robotiku, programiranje i inženjerski način razmišljanja, s ciljem da ih pripreme za svijet u kojem se tehnologija razvija brže nego ikada prije. U razgovoru otvaramo pitanja budućnosti

📖 Pravni pogled na AI: Može li umjetna inteligencija biti autor? — Ideje.hr, ~39 min. Mladen Vukmir o tome zašto postojeći okvir prava nematerijalne imovine ne odgovara na pitanja koja postavlja generativna umjetna inteligencija — i zašto je potreban temeljit reset, a ne samo zakrpa.

Filozofija i religija

🎬 Filozofija prirode kao znanost? — Institut za kozmologiju i filozofiju prirode, ~138 min. Dugo predavanje s razgovorom o tome može li filozofija prirode i dalje polagati pravo na status znanosti, ili je konačno ustuknula pred modernom prirodoslovnom paradigmom.

🎬 Spoznaja i istina u filozofiji prirode — Institut za kozmologiju i filozofiju prirode, ~178 min. Opsežna rasprava o pojmovima spoznaje i istine unutar tradicije filozofije prirode — za one koji se ne boje dugih formata i klasičnih pitanja.

🎧 Logos i apsurd — Kozmos i etos, ~61 min. Arapski filozof i diplomat Danijel Bučan tvrdi da se svijet ne može mijenjati jer je zlo ontološki nužno - kao opreka dobru, zlo je utkano u samu strukturu stvarnosti koju povezuje logos, što dovodi u pitanje Marksovu slavnu tezu o tome da filozofi trebaju mijenjati svijet umjesto da ga samo tumače.

🎧 Misterij tužne glazbe — Ogledi i rasprave, ~29 min. Dok u svakodnevnom životu bježimo od tuge kao negativne emocije, tužna glazba nas privlači jer mozak preventivno luči hormon prolaktin koji stvara ugodno stanje smirenosti—a bez stvarne tragedije, taj "hormon utjehe" ostaje u sustavu i pruža neočekivano zadovoljstvo.

🎧 Utopija ili distopija? — Etički ataše. U emisiji "Etički ataše" filozofkinja Ana Maskalan s Instituta za društvena istraživanja analizira razvoj utopijskih i distopijskih ideja kroz povijest. Maskalan objašnjava kako se utopijska tradicija, koju je utemeljio Thomas More u 16. stoljeću, razlikuje od antičkih vizija po tome što čovjeka postavlja kao tvorca vlastite budućnosti, a ne pasivnog primatelja božanske volje. Ističe da su tradicionalne utopije često bile hijerarhijske i ekskluzivne - kao Platonova "Država" ili Petrićev "Sretan grad" - te da su predstavljale idealnu zajednicu samo za određene društvene slojeve. Posebno naglašava važnost feminističkih utopija 20. stoljeća koje su jedinstvene po tome što poboljšanje položaja žena postavljaju kao ključni kriterij boljeg društva, za razliku od klasičnih utopija koje su ženske perspektive potpuno zanemarivale. Maskalan argumentira da su suvremene utopije, uključujući i znanstvenu fantastiku, manje dogmatske od tradicionalnih - umjesto zatvorenih modela savršenstva nude otvorene vizije koje dopuštaju pluralizam i nesavršenost. Postmodernistička kritika je dovela u pitanje mogućnost univerzalnih utopijskih rješenja jer ljudi imaju fundamentalno različite predodžbe o dobrom životu, što čini svaku jedinstvenu viziju društva potencijalno ekskluzivnom.

Društvo i obrazovanje

🎬 Karin Doolan: Od klasnih napetosti do uloga škola nakon prirodne nepogode — Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, ~44 min. Izlaganje skicira razvoj istraživačke ideje koja je rezultirala znanstvenim projektom financiranim od strane Europskog istraživačkog vijeća. Ujedno je i priča o tome kako nas istraživanje ponekad odvede u neočekivanom smjeru, o trenucima kada teren iznenadi. Polazišna točka istraživačke ideje bio je znanstveni interes za dinamiku klasnih nejednakosti u zajednicama pogođenima prirodnim nepogodama. Terenski rad pokazao je ne samo prisutnost klasnih napetosti nego i usmjerio pažnju na važnost škole

🎬 Nobelova nagrada za mir... i za još koješta - Neven Sesardić — Promocija znanosti, ~31 min. Nobelovu nagradu za mir i sve kontroverze oko nje, opisao je Neven Sesardić, umirovljeni profesor filozofije koji je predavao na sveučilištima u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu, Engleskoj i Hong Kongu. Posebnu je pozornost posvetio nepravdama u dodjeljivanju, promatrajući ih kroz sam pojam „mira" i kroz ideološke sklonosti Norveškog Nobelovog povjerenstva zaduženog za tu nagradu. Predavanje je održano na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER) 9. prosinca 2025.,

Ekonomija i politika

📖 Tjedni komentar vijesti iz makroekonomije i s tržišta kapitala br. 39 — Arhivanalitika, ~11 min. U ovotjednom pregledu o: fijasku početka Programa priuštivog stanovanja, prosječnim plaćama u Hrvatskoj (ali ne iz službenih statističkih izvora), novom velikom ugovoru KONČARA u Švedskoj, zbivanju na burzama te ostalim vijestima iz protekloga tjedna. Vijesti i komentari podijeljeni su u 5 cjelina, a kao i obično, krećemo s pregledom domaćeg gospodarstva. Makro pogled na gospodarstvo

📖 Prema MMF-u ovo s Hormuzom završit će kao kamilica? — Arhivanalitika, ~8 min. MMF je objavio svoj redoviti World Economic Outlook koji zasad prognozira relativno blage negativne učinke rata na Bliskom Istoku po svjetsko gospodarstvo.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.