Ljeto je stiglo i Zagreb se ispraznio, ali dva mjesta u gradu tvrdoglavo drže svjetla upaljena: MaMa s posljednjim Mikrokozmosom prije pauze i The Beertija s Python ekipom. Uz to, u čitalačkoj rubrici tjedan je gust — od tamnog proteoma i Hayabuse 2, preko Sokratove kukute, do triju scenarija za Ameriku nakon Trumpa.

Ovaj tjedan

Utorak, 14. srpnja

• 18:00, The Beertija — Python drinkup / 14.7.. Neformalno druženje Python Hrvatske — bez predavanja, samo pivo i razgovori o AI-u, razvoju i idejama za jesenski meetup.
• 19:00, MaMa — Beskonačnost ili konačnost psihe. Petar Pavlović zatvara ciklus Mikrokozmos predavanjem o odnosu psihe i tijela te problemu smrti — dobro uparivanje s ovotjednim Smiljanićevim tekstom o filozofiji smrti.

Što smo čitali i slušali

📖 Tamni proteom. Što zapravo znači da smo pročitali ljudski genom — Ideje.hr, ~16 min. Autorica Tamara Čačev predstavlja rad konzorcija TransCODE objavljen u Natureu koji kartira 'tamni proteom' - tisuće nekanonskih translacijskih produkata koje stanice proizvode izvan poznatih 20.000 gena. Tekst uvodi pojam 'peptidein' i objašnjava zašto bi kriptični antigeni iz tumora mogli postati mete novih terapija.

🎧 Andromeda 07.07.2026. — Andromeda, ~102 min. Japanska sonda Hayabusa 2 upravo nam je prvi put pokazala asteroid Torifune — čudnovato "dvoglavo" tijelo, dok nam dr. Zoran Ereš otkriva kako su otac i sin Alvarez otkrili pravog krivca za izumiranje dinosaura: tanki sloj iridija u talijanskim stijenama koji je pokrenuo detektivsku priču vrijednu najboljeg krimića.

🎧 Za nevjerojatnu budućnost već se treba pripremati-24.3.2026. — Ogledi i rasprave, ~30 min. Profesor Gojko Nikolić upozorava da metamorfoza čovjeka u tehno-biće s umjetnim tijelom, mozgom povezanim s umjetnom inteligencijom i mogućom besmrtnošću nije daleka fantazija, nego stvarnost koja kuca na vrata već u sljedećih desetak godina. Ako su prognoze točne, čovjek kao biološko biće nestaje — a pitanje je hoće li nas taj skok odvesti u simbiozu sa strojevima ili u „artilekt ratove" između nadljudi i običnih zemljana.

📖 Može li EU AI Act usporiti europske AI inovacije? — CEA Policy Analize, ~12 min. Dok SAD i Kina agresivno ulažu u umjetnu inteligenciju, EU je AI Actom odabrala poznati recept: regulirati prije nego što je uopće izgradila vlastite globalne AI lidere. CEA analiza upozorava da bi troškovi usklađivanja od pola milijuna eura po startupu, pravna nesigurnost i bijeg kapitala u SAD mogli pretvoriti europsku regulatornu ambiciju u još jedan udžbenički primjer gubitka utrke za produktivnost.

📖 Pojam smrti u filozofiji i kršćanstvu — Misao.hr, ~21 min. Od Platonova Fedona, u kojem Sokrat pred čašom kukute tvrdi da je filozofija zapravo priprava za smrt, do Epikurove hladne logike prema kojoj se smrt i mi nikada ne susrećemo — Ivan Smiljanić pokazuje kako svaki veliki odgovor na pitanje smrti zapravo otkriva skriveni odgovor na pitanje o tome kako valja živjeti.

📖 O jednakosti i demokraciji. Diskusija — Ideje.hr, ~113 min. Uz 250. obljetnicu američke Deklaracije neovisnosti, Puhovski i Polšek raspliću paradoks njezine slavne rečenice o jednakosti svih ljudi — koju su, tvrdi Puhovski, autori znali da je laž, a na kojoj ipak počiva cijela moderna demokracija. Od Jeffersonovih 600 robova do Trumpova "imperijalizma egzekutive": kako je najmoćnija demokracija svijeta u 250 godina došla do točke u kojoj predsjednik mijenja narod, a ne narod predsjednika?

📖 Tri scenarija za SAD nakon izbora. Jedan je strašan. — Ideje.hr, ~56 min. Uoči 250. obljetnice američke nezavisnosti, filozofi Višnja i Tim Maudlin ocrtavaju tri moguća scenarija za SAD nakon Trumpova mandata — od demokratskog oporavka do onoga koji nazivaju strašnim. Razgovor o krhkosti institucija, dubokim političkim podjelama i tome zašto, unatoč svemu, još ima razloga za oprezni optimizam.

📖 Filip Gašpar: Bila jednom jedna zemlja — Heretica, ~14 min. Njemačka, desetljećima simbol poslijeratne stabilnosti, pred rujanskim izborima na istoku zemlje ulazi u trenutak istine: AfD vodi u anketama s oko 29 posto, dok se Brandmauer — protupožarni zid kojim ga establišment isključuje iz vlasti — pretvara u paradoks koji sam hrani stranku koju pokušava zaustaviti. Filip Gašpar u Heretici objašnjava zašto slom njemačkog dvostranačkog konsenzusa nije daleka drama, nego pitanje koje izravno pogađa i Hrvatsku.

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 51) — Arhivanalitika, ~8 min. Ivica Brkljača analizira Eurostatove podatke o strukturi zaposlenosti: unatoč turizmu, Hrvatska ima manji udio zaposlenih u uslugama od EU prosjeka, dok je iznenađujuće visoko po udjelu u industriji (7. mjesto) i građevinarstvu. Također komentira slabiji lipanjski turistički rezultat zbog rasporeda njemačkih školskih praznika.

📖 Nekretninski puls: građevinarstvo i nekretnine, br. 2 — Arhivanalitika, ~59 min. Analiza Ivice Brkljače i Velimira Šonje tvrdi da je Hrvatska u zreloj fazi građevinskog ciklusa, no za razliku od 2008. temelji se na EU sredstvima i vlasničkom kapitalu, a ne na dugu. Autori navode da je priuštivost kredita danas gotovo 50% veća nego 2008., pa nagli obrat nije vjerojatan.

📖 Dobit, zarada, višak: kako Ideje.hr siju optužbe za „širenje dezinformacija" — Arhivanalitika, ~12 min. Velimir Šonje odgovara na optužbe portala Ideje.hr za 'širenje dezinformacija', ističući da autor Viljevac koristi usku neto profitnu maržu, dok širi pokazatelji (operativni višak, EBITDA marža) ostaju stabilni ili padaju. Tekst upozorava na važnost amortizacije i poziva na argumentiranu polemiku umjesto floskula o dezinformiranju.

📖 Poslodavci uvjeravaju da plaće ne mogu rasti. Podaci ih demantiraju — Ideje.hr, ~45 min. (Napomena urednika: sažetak za ovaj članak nije bio dostupan u trenutku slanja — naslov upućuje na analizu tvrdnji poslodavaca o (ne)mogućnosti rasta plaća u odnosu na dostupne podatke. Preporučamo posjet linku za sadržaj.)

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.