Kad dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku dolazi na PMF držati predavanje o tome kako se od "prapovijesnih qubita" došlo do stvarnih kvantnih računala — to je događaj oko kojeg se planira tjedan. Uz Martinisa, IRB otvara kolokvij o lijeku protiv raka bez nuspojava, a HAZU raspravlja o tome što se događa kad pročišćene otpadne vode završe u podzemlju.

Izdvajamo

Predavanje nobelovca Johna Martinisa. John Martinis podijelio je Nobelovu nagradu za fiziku 2025. s Johnom Clarkeom i Michelom Devoretom za rad na makroskopskom kvantnom tuneliranju i kvantizaciji energije u supravodljivim krugovima — dakle za temeljne eksperimente koji su omogućili da danas uopće razgovaramo o kvantnim računalima kao inženjerskoj, a ne samo teorijskoj disciplini. Vodio je Googleov tim koji je 2019. objavio "kvantnu nadmoć", a sada kroz Qolab radi na skalabilnim kvantnim procesorima. Predavanje prati luk od prvih pokusa iz 80-ih do današnjih pokušaja izgradnje korisnog kvantnog računala — priča koju rijetko čujete od samog protagonista. Prijava je obavezna zbog ograničenog broja mjesta. Utorak, 7.7. u 10:00, Kemijski odsjek PMF-a, dvorana A1.

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 6. srpnja - IRB — IRB kolokvij: "Cancer drug without side effects". Prof. Doris Benbrook (Stephenson Cancer Center, Oklahoma) o razvoju lijeka OK-1 koji cilja stanice raka bez štete za zdrave, te o putu od labosa do klinike.

Utorak, 7. srpnja - 10:00, PMF, dvorana A1 — Predavanje nobelovca Johna Martinisa: From prehistoric qubits to building a useful quantum computer. Nobelovac za fiziku 2025. o putu od makroskopskog kvantnog tuneliranja do skalabilnih supravodljivih qubita. Potrebna prijava. - 12:00, HAZU — U HAZU okrugli stol Ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u podzemlje: prednosti, ograničenja i nedostaci. Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU o tome što znači tehnika koja postaje sve češća, a rijetko javno raspravljana; moderira prof. Zoran Nakić.

Što smo čitali i slušali

📖 Šimun Lončarević: Hipodromski poučci godinu kasnije — Heretica, ~11 min. Šimun Lončarević godinu dana nakon Thompsonova koncerta na zagrebačkom Hipodromu analizira njegove političke, memorijske i identitetske posljedice. Autor tvrdi da je događaj razotkrio kako ono što je desetljećima proglašavano rubnim zapravo čini maticu hrvatskog društva te da bez pravednijeg jezika za kolektivno pamćenje takvi simboli nužno preuzimaju ulogu institucija.

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 50) — Arhivanalitika, ~5 min. Ivica Brkljača u tjednom makroekonomskom pregledu ističe rekordno nisku stopu registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj od 3,4% i pad udjela kućanstava koja kasne s plaćanjem režija s preko 30% (2013.) na 7,3%. Također upozorava da Hrvatska s rastom cijena nekretnina od 14,3% zauzima četvrto mjesto u EU.

📖 Od poticaja za bazene do nepoželjnog „rentijerstva" u manje od 10 godina — Arhivanalitika, ~11 min. Velimir Šonje analizira kako su mali turistički iznajmljivači u manje od desetljeća prošli put od 'spasitelja gospodarstva' do nepoželjnih 'rentijera'. Autor tvrdi da je pravi odgovor na napetosti oko turizma fiskalna decentralizacija — prepustiti poreze na nekretnine i razvojne odluke lokalnim vlastima, umjesto kabinetskih rješenja iz Zagreba.

📖 Hrvatski mitovi: Možemo li prehraniti barem sami sebe? — Ideje.hr, ~45 min. Poljoprivredni analitičar i investitor Ivan Malić u intervjuu tvrdi da hrvatska poljoprivreda stagnira zbog strukturnih problema, a ne samo krivnjom države: OPG-ovi gube bitku s tržištem, profitna stopa na pšenici niža je od komercijalne kamate, a Vladi poručuje da mora biti spremna i na nepopularne mjere poput nacionalizacije.

🎬 Zoran Klarić: Biciklistička infrastruktura u europskim gradovima - gdje je tu Zagreb? — Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, ~50 min. Dok Mađarska, Slovenija pa čak i Srbija i Rumunjska ubrzano grade biciklističku infrastrukturu i zarađuju ozbiljne novce od cikloturizma, Zagreb i Hrvatska zaostaju čak i za Bratislavom i Novim Sadom — a profesor Zoran Klarić otkriva i paradoks: najveći iskoraci u razvoju biciklizma u regiji dogodili su se upravo pod desnim vladama Orbána, Kaczyńskog i Janše.

🎬 Iva Šoštarić: Što nam vrane govore o našim gradovima — Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, ~46 min. Ornitologinja Iva Šoštarić iz udruge Biom razotkriva zašto su vrane zauzele naše gradove — od Jakuševca kao "sve-si-možeš-pojesti" bifea do francuski uređenih parkova skrojenih po mjeri sive vrane — i objašnjava zašto odstrel, trovanje i sokolarenje uglavnom ne funkcioniraju, dok pravo rješenje leži u tome kako dizajniramo gradove. Spoiler: ako se riješite svega živog iz grada, ni vi u njemu nećete htjeti živjeti.

🎧 Andromeda 30.06.2026. — Andromeda, ~80 min. Danas je s radom službeno započeo najmoćniji optički opservatorij na svijetu — Vera Rubin u čileanskim Andama, čiji znanstveni program vodi hrvatski astronom Željko Ivezić, a već u probnoj fazi otkrio je 11.000 novih asteroida. U istoj emisiji: zašto je pun mjesec ovih ljetnih noći neobično nizak, kako spasiti ostarjeli Swift teleskop pred padom u atmosferu i što nam James Webb otkriva o iznenađujuće zrelim galaktičkim jatima u ranom svemiru.

🎬 Predavanje 1: Introduction — Promocija znanosti, ~48 min. Uvodno predavanje o AI-potpomognutom razvoju softvera objašnjava zašto se programiranje ubrzano mijenja te uvodi pojmove poput LLM-ova, AI coding agenata, harnessa i context windowa. Autor prikazuje kako AI može povećati produktivnost i olakšati učenje, ali upozorava i na njegove slabosti, ograničenja i rizike.

📖 Etika vrline i umjetna inteligencija — Misao.hr, ~14 min. Filozof Tvrtko Balić u osvrtu s 5. Međunarodne konferencije o etici umjetne inteligencije argumentira da su utilitarizam i deontologija nedostatni pristupi etici AI-ja. Autor predlaže povratak etici vrline, podsjećajući da je umjetna inteligencija prije svega alat čovječanstva, a mudrost nešto što se cijeli život vježba.

🎧 Uloga umjetne inteligencije u visokom obrazovanju — Okrugli stol ponedjeljkom, ~53 min. Dok sveučilišta panično traže odgovore na eksploziju alata umjetne inteligencije, sociolog Erik Brezovec i računarac Mario Brčić otvaraju neugodan paradoks: da bi studenti smisleno koristili AI, prvo moraju svladati ono što im AI nudi da preskoče — pa se rješenje možda krije u povratku "zastarjelim" metodama poput pisanja seminara na licu mjesta.

📖 Augustin i Cipra: Trojstvo, duša i vrijeme? (ulomak iz D. Katunarić, Analogia temporalis: uz Ciprino razumijevanje Trojstva) — Nagovor na filosofiju, ~15 min. Ulomak iz Katunarićeva teksta o Ciprinu razumijevanju Trojstva propituje Augustinovu analogiju između triju moći duše (pamćenje, razumijevanje, volja) i triju dimenzija vremena. Autor pokazuje kako Augustin vrijeme shvaća psihološki, dok Cipra ide korak dalje prema ontološkoj 'analogia temporalis'.

📖 Mikrokozmos: Snovi, budnost i san bez snova — Institut za kozmologiju i filozofiju prirode, ~158 min. Što ako je san jednako stvaran kao i budnost, a naša civilizacija stoljećima živi u predrasudi koja jedan cijeli sloj iskustva otpisuje kao nevažan? U ovoj epizodi propituje se prešutna pretpostavka da je osjetilno stvarnije od predodžbenog te se snovi, budnost i san bez snova postavljaju kao ravnopravna vrata za razumijevanje čovjeka.

🎧 Jatrogeneza kao izazov suvremenoj psihijatriji - o 100. obljetnici rođenja Ivana Illicha — Ogledi i rasprave, ~26 min. Povodom stote obljetnice rođenja Ivana Illicha, filozof Luka Janeš pokazuje kako je autorov pojam jatrogeneze — štete koju medicina sama nanosi pacijentima — danas aktualniji no ikad, osobito u psihijatriji koja osobe pretvara u doživotne konzumente psihofarmaka. Umjesto liječenja "biološki neispravnog stroja", Janeš poziva na povratak hipokratskim temeljima skrbi, empatije i konvivijalnosti — mentalnom zdravlju kao zajedničkoj simfoniji, a ne kemijski induciranom stanju.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.