Tjedan koji spaja dva naizgled udaljena horizonta: kako umjetna inteligencija već sad razgrađuje pravne sustave kakve poznajemo, i što ostaje od parlamentarne demokracije nakon četvrt milenija eksperimenta. Uz to, pogled u nebo povodom Dana asteroida i Bretonov nadrealizam kao zahtjev za spajanjem sna i jave — sasvim pristojan presjek tema za prvi srpanjski tjedan.

Izdvajamo

287. tribina Pravnog fakulteta: AI, pravne usluge i pravni sustavi – data samouprava? Pravna struka je među onima koje će AI promijeniti najradikalnije — od izrade ugovora do donošenja presuda — a pitanje "data samouprave" otvara dublje političko pitanje tko uopće kontrolira podatke na kojima ti sustavi uče. Uvodničar je mr. sc. Mladen Vukmir, odvjetnik koji se desetljećima bavi pravom novih tehnologija i intelektualnim vlasništvom, dakle netko tko o ovome govori iz prakse, a ne iz teorije. Moderira izv. prof. dr. sc. Marko Bratković. Srijeda, 1.7. u 19:00, Hrvatski državni arhiv, Dvorana Katalozi.

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 29. lipnja

• 10:00, HAZU — Videokonferencija Umjetna inteligencija i pravo. Okrugli stol Znanstvenog vijeća HAZU o implementaciji AI sustava u hrvatskom pravosuđu u svjetlu EU Akta o umjetnoj inteligenciji.

Utorak, 30. lipnja

• 18:00, Dvorana Jure Petričevića, Matice hrvatske 2 — Predavanje Milana Bošnjaka: O Hrvatskom kulturnom institutu Marulić. Milan Bošnjak predstavlja ideju instituta kao instrumenta promocije hrvatske kulture i jezika u inozemstvu.
• 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Međunarodni dan asteroida. Projekcija dokumentarca i predavanje dr. sc. Vibora Jelića (IRB) o asteroidima i bliskim Zemljinim objektima.
• 19:00, DK MaMa — Mikrokozmos: Manifest nadrealizma i sinteza sna i budnosti. Treće predavanje ciklusa, dr. Petar Pavlović o Bretonu, psihičkom automatizmu i nad-realnosti.

Srijeda, 1. srpnja

• 19:00, Hrvatski državni arhiv, Dvorana Katalozi — 287. tribina: AI, pravne usluge i pravni sustavi – data samouprava?. Mladen Vukmir o tome kako AI mijenja pravne usluge i upravljanje podacima; moderira Marko Bratković.

Četvrtak, 2. srpnja

• HAZU (Split) — U Splitu radionica "Dobrovoljno vađenje podrtina i potonulih stvari i postupanje s napuštenim plovnim objektima". Radionica Jadranskog zavoda HAZU za stručnjake u pomorskoj upravi i lučke koncesionare.

Subota, 4. srpnja

• 11:00, KIC — Četvrt milenija parlamentarne demokracije. Žarko Puhovski uvodno izlaže o laži, revoluciji i krizi institucija povodom 250. obljetnice Dana neovisnosti; sudjeluju i Sanja Barić, Darko Polšek i Tin Radovani.

Što smo čitali i slušali

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 49) — Arhivanalitika, ~7 min. U Brkljačinom tjednom pregledu pročitajte zašto jedan nogometaš može „vrijediti" 100 milijuna eura, o nepoznatim draguljima hrvatskog gospodarstva te o cijenama goriva i hrane u Hrvatskoj u usporedbi s EU zemljama.

📖 Homo Trillionarius – što kad bogatstvo ide visoko kao i raketa? — Misao.hr, ~14 min. Povodom toga što je Elon Musk postao prvi bilijunaš, Ivan Burić propituje pravednost kapitalizma kroz koncept subjektivne korisnosti. Pozivajući se na analizu Williama Nordhausa, autor ističe da inovatori u prosjeku zadrže tek 2,2% novostvorenog bogatstva, dok ostatak pripada društvu.

📖 Slučaj franak: Što je to 'puna' naknada štete? Dva shvaćanja pravde — Ideje.hr, ~20 min. Željko Ivanković analizira presudu Vrhovnog suda iz svibnja 2026. u slučaju franak i suprotstavlja dva shvaćanja 'pune' naknade štete: izjednačavanje s dužnicima u eurima prema Zakonu o konverziji iz 2015., ili obračun temeljen na ništetnosti valutne klauzule. Tekst otvara i pitanje odnosa zakonodavne i sudbene vlasti.

🎬 Inženjerski talent imamo, prodati se ne znamo: Ivan Jelušić | Founder Talks — Promocija znanosti, ~45 min. Bivši student FERIT-a, a danas suosnivač Orqe, hardverskog startupa iz Osijeka koji razvija i proizvodi elektroniku za dronove, izvozi u preko 50 zemalja i broji više od 200 zaposlenih. Ivan Jelušić dijeli priču o gradnji svjetske tvrtke daleko od Silicijske doline, o China-free nabavnim lancima i o tome zašto smo svi sposobniji nego što mislimo.

📖 Diljem svijeta sve je manji interes za vijesti, pada povjerenje u vijesti, a društvene mreže i digitalne platforme postaju dominantni kanali informiranja — sociologija.hr, ~13 min. Tekst Ivana Burića analizira novi Reuters Digital News Report 2026: globalno opada interes za vijesti, povjerenje je na povijesnom minimumu, a društvene mreže i video platforme prvi su put pretekle televiziju kao izvor informiranja. Autor ističe da se Hrvatska po izbjegavanju vijesti i nepovjerenju u medije nalazi pri samom dnu europske ljestvice.

📖 Posljednji Mohikanac geopolitike? — Misao.hr, ~14 min. Jure Vujić u nekrologu Yvesu Lacosteu, ocu suvremene francuske geopolitike, pokazuje kako je njegov pristup – odbacivanje geografskog determinizma i naglasak na reprezentacijama, identitetima i mnoštvu aktera – relevantan za razumijevanje aktualnih sukoba u Ukrajini i oko Hormuškog tjesnaca. Autor ga smatra posljednjim predstavnikom ozbiljne, interdisciplinarne geopolitike.

🎧 Dayton nakon Daytona: između mirovnog okvira i funkcionalne države — Kozmos i etos, ~59 min. Trideset godina nakon potpisivanja, Daytonski sporazum ostaje paradoks: uspješan kao mirovni okvir, a sve disfunkcionalniji kao ustav države. Marito Mihovil Letica u razgovoru tvrdi da se rješenje hrvatskoga pitanja ne krije u rušenju Daytona ni u trećem entitetu, nego u suptilnim institucionalnim korekcijama unutar postojećeg okvira — i upozorava da Hrvatska, kao supotpisnica sporazuma, ima ne samo pravo nego i stratešku obvezu suoblikovati tu raspravu.

🎧 Utopija ili distopija? — Etički ataše, ~53 min. Filozofkinja Ana Maskalan u razgovoru s Kristijanom Vujičićem otkriva zašto utopija nije naivno sanjarenje nego nužan alat za promišljanje boljeg društva — i zašto su upravo feminističke utopije među rijetkima koje umjesto savršenog nacrta nude otvorene, nesavršene svjetove koji dopuštaju poboljšanje. Od Mora i Platona do Atwood i Le Guin: kako je linija između utopije i totalitarne noćne more zastrašujuće tanka?

🎬 Tomislav Jurkić: Svemirska prašina, umjetna inteligencija i najveći film ikada snimljen — Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, ~76 min. Čileanski planinski vrh Pachon astronomski je „filmski studio" opservatorija Vera C. Rubin, u kojem snimamo najveći i najdulji film o svemiru pomoću najveće digitalne kamere, a o kojem je već bilo govora na Skepticima. Glumačka postava doista je astronomska: čak 20 milijardi zvijezda, više nego što na Zemlji ima stanovnika. Kako među toliko zvijezda pronaći baš one koje nas zanimaju? A zanimaju nas najmlađe i najstarije, one u čijoj je okolini prisutna velika količina svemirske prašine. (Opis se u izvoru prekida.)

🎧 Andromeda 23.06.2026. — Andromeda, ~94 min. Novi svemirski teleskop Nancy Grace Roman — s objektivom kojeg je NASA dobila na poklon od američke vojske — uskoro kreće u svemir s vidnim poljem sto puta većim od Hubbleova, obećavajući da će u godinu dana obaviti posao za koji bi Hubbleu trebalo tisuću godina. Uz to, gost dr. Tomislav Jurkić otkriva zašto upravo svemirska prašina, nevidljiva u optičkom spektru, krije tajnu nastanka planeta i možda samog života.

🎬 Ivica Puljak: Ekstremizam u znanosti — Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, ~65 min. Nije ono što ste prvo pomislili :-). Nego je priča o ekstremnim procesima, ekstremnim instrumentima koje smo sagradili da bi proučavali te procese i o onome što smo saznali. I o ljudima koji su se ujedinili da bi sve to napravili. Znanost zaista proučava ekstreme, i to joj je zadatak: pomiče granice znanja i iskoračuje u nova i neistražena područja. Znanost je uvijek na rubu, a najviše voli prijeći preko ruba. U ovom predavanju najviše ćemo pričati o najvećem instrumentu u povijesti — Velikom sudaraču hadrona. (Opis se u izvoru prekida.)

🎬 Luka Čičin-Šain: Najvažniji virus za koji niste nikad čuli — Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, ~62 min. Do pandemije je većina pri spomenu na viruse mislila na malware koji zahvaća kompjutore. Da, svi smo znali i za gripu i za AIDS i za ospice ili rubeolu. Neki stariji su se sjećali variole vere, ako ništa drugo, onda iz filma. Svako toliko bi nam mediji prenosili vijesti iz Afrike o Eboli ili Južne Amerike o Zika virusu. Ali virusne infekcije nas nisu uzbuđivale, sve dok jedan novi virus iz obitelji korona nije pokrenuo najveću pandemiju od španjolske gripe na ovamo. Pandemija je prošla, ali virus (opis se u izvoru prekida).

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.