Tjedan je kratak na događanja, ali jedno predavanje pogađa ravno u srce suvremene filozofije uma: kako pomiriti Dennettov radikalni naturalizam s pojmom duše? Uz to, povijesna lekcija o tome zašto se frankofona Afrika danas okreće leđima Parizu — i akademski uvid u ono što ekonomisti zapravo rade kad nitko ne gleda.

Izdvajamo

Filozofija Daniela C. Dennetta o evoluciji duše. Daniel Dennett, koji je preminuo 2024., ostavio je iza sebe jedan od najprovokativnijih projekata u filozofiji uma — pokušaj da se svijest, jastvo, pa i religija objasne strogo darvinistički, kao proizvodi evolucije bez ikakvog "duhovnog viška". Dr. sc. Bruno Petrušić, koji dolazi iz Centra za proučavanje odnosa znanosti i religije te europske mreže ESSSAT, izlaže Dennettovu poziciju, ali i njezine slabe točke — što je posebno zanimljivo s obzirom na to da predavanje gostuje na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti. Idealna prilika ako vas zanima gdje točno pucaju šavovi između neuroznanosti i metafizike. Utorak, 23. lipnja, 15:30, FFRZ — dvorana p. P. H. Kolvenbach SJ.

Ovaj tjedan

Utorak, 23. lipnja

• 11:00, Ekonomski fakultet Zagreb — 71. Brown Bag seminar - izlagačice izv. prof. dr. sc. Morana Fudurić i izv. .... Brown Bag seminar na kojem izlažu izv. prof. dr. sc. Morana Fudurić i izv. prof. dr. sc. Sandra Horvat; konkretne teme izlaganja nismo uspjeli potvrditi iz najavljenog izvora.
• 15:30, FFRZ — dvorana p. P. H. Kolvenbach SJ — Filozofija Daniela C. Dennetta o evoluciji duše. Bruno Petrušić o Dennettovoj filozofiji svijesti, jastvu i religiji — s kritičkim osvrtom.

Srijeda, 24. lipnja

• 18:30, Knjižnica Dubrava — Neuspjeh „Zajednice” i prvi kraj francuske Afrike - predavanje dr. sc. Tvrtka Jakovine. Jakovina o dekolonizaciji frankofone Afrike krajem 1950-ih i današnjem odbacivanju francuskog nasljeđa u Sahelu.

Što smo čitali i slušali

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 48) — Arhivanalitika, ~9 min. Ivica Brkljača u nedjeljnom pregledu donosi četiri teme: Hrvatska je druga u svijetu po broju slavnih nogometaša po stanovniku, Rimac i Infobip bilježe snažan rast, porezna presija na plaće raste zbog sporog usklađivanja osobnog odbitka, a cijene nafte oscilirale su uz napetosti oko Hormuškog tjesnaca.

📖 Razina cijena za potrošnju kućanstava na 76% prosjeka EU — Arhivanalitika, ~3 min. Analiza Velimira Šonje pokazuje da je razina cijena potrošnje kućanstava u Hrvatskoj 2025. iznosila 76% prosjeka EU, što je peto najniže mjesto u Uniji i otprilike odgovara dostignutom stupnju razvoja. Najjeftiniji su stanovanje i energenti (48% prosjeka), dok hrana jedina premašuje prosjek EU.

🎬 Kako je nastao Infobip: Silvio Kutić i Izabel Jelenić | Founder Talks — Promocija znanosti, ~39 min. Silvio Kutić i Izabel Jelenić otkrivaju kako je Infobip pet godina propadao prije nego što je postao prvi hrvatski jednorog — Izabel je htio odustati barem pet puta, a presudni preokret dogodio se tek kad su sve pojednostavili na jedan jedini SMS API. Iskrena priča o failovima, kulturi bez hijerarhije i zašto faks danas nije presudan za karijeru u tehnologiji.

📖 Zajednica kao pokretač promjena: Multimedija u visokom obrazovanju — dot.hr — U prvom licu, ~8 min. CARNET i Srce predstavili su rezultate četverogodišnjeg akcijskog istraživanja o primjeni multimedije u visokom obrazovanju, ističući stvaranje interdisciplinarne zajednice nastavnika, knjižničara i IT stručnjaka. Voditeljica Klara Bilić Meštrić najavila je osnivanje CARNET Huba kao think-do-tanka koji bi trebao skalirati razvijena digitalna rješenja na cijeli sustav visokog obrazovanja u Hrvatskoj.

📖 Projekt CroQCI postavlja temelje kvantno-sigurne komunikacijske budućnosti — dot.hr — Točka na AI, ~3 min. Projekt CroQCI, vrijedan 9,9 milijuna eura, postavio je temelje hrvatske kvantne komunikacijske infrastrukture povezivanjem osam lokacija u Zagrebu i integracijom u europsku inicijativu EuroQCI. Voditelji projekta iz CARNET-a i Instituta Ruđer Bošković ističu da je riječ o strateškom ulaganju u obranu od budućih kibernetičkih napada kvantnim računalima.

🎬 Orijentacija satelita u svemiru - Josip Lončar | Pozdravi svemir #6 — Promocija znanosti, ~48 min. Kako se satelit ispušten iz rakete uspijeva sam "smiriti" u svemiru gdje nema trenja, i zašto je upravo sustav za određivanje orijentacije (ADCS) — koji se oslanja na zakon očuvanja kutne količine gibanja, magnetsko polje Zemlje pa čak i gravitacijski gradijent — najkompleksniji dio svakog satelita? Profesor Josip Lončar s FER-a otkriva zašto nas intuicija stečena na Zemlji ovdje izdaje i zašto su astronauti Apolla 11 za Božić poželjeli "četvrti gimbal".

🎧 Andromeda 16.06.2026. — Andromeda, ~90 min. Posljednja proljetna Andromeda donosi rijetku nebesku poslasticu — Veneru, Jupiter, Merkur i tanki srp dvodnevnog Mjeseca poredane gotovo u liniji nakon zalaska sunca — uz fascinantnu priču o vrućem egzoplanetu WASP-121b, gdje pušu vjetrovi od 18.000 km/h, a noću s neba padaju kapljice željeza, rubina i safira. Ante Radonić otkriva i iznenađujući teorijski model po kojem bi u rubnim dijelovima akrecijskih diskova oko supermasivnih crnih rupa moglo nastati milijune planeta veličine Jupitera.

🎧 Vrućina i životinje — Doba znanosti, ~26 min. Toplinski valovi ne tope samo glečere — tope i životinjski razum: ptice teže uče, psi češće grizu, divokoze ratuju oko hrane, a bumbari zaboravljaju koje cvjetove oprašuju. Emisija otkriva kako pregrijani mozgovi diljem životinjskog svijeta tiho prekrajaju ekosustave, od Kalaharija do Sjevernog mora.

📖 Snovi, tako stvarni a tako nadrealni. Ne odlazimo tiho u noć. — Ideje.hr, ~12 min. Zdenko Duka prikazuje knjigu 'Zašto sanjamo' američkog neurokirurga Rahula Jandiala, koja tvrdi da snovi dolaze iz električne moždane aktivnosti i grade socijalnu inteligenciju, kreativnost i osjećaj sebe. Autor navodi i intrigantan nalaz: EEG snimke pokazuju da nakon srčanog zastoja mozak ulazi u stanje nalik sanjanju — možda posljednji san.

🎧 Filozofska antropologija — Etički ataše, ~53 min. Što ako čovjek nije nešto zadano, nego nedovršeno biće koje se dovršava kulturom — a otuđenje danas više ne znači gubitak neke izvorne biti, nego otpadanje od povijesno stvorenih mogućnosti slobode? S filozofom Lukom Bogdanićem od Protagore i Pica della Mirandole do Marxa i ubrzanog vremena Hartmuta Rose razgovaramo o tome zašto svako doba iznova mora odgovoriti na pitanje: što je čovjek?

🎧 Filozofski razgovori s divovima — Kozmos i etos, ~60 min. U novoj emisiji Kozmos i etos Daniel Miščin vodi nas od vitraja katedrale u Chartresu do Kjerkegora, Levinasa i Hannah Arendt, tvrdeći da naša civilizacija svoju krizu može prevladati tek kad samodostatni individualizam zamijeni zaboravljenom vrlinom — zahvalnošću prema divovima na čijim ramenima stojimo. Uz to, propituje se i provokativna teza: je li Eichmannovo zlo doista bilo "banalno" ili je riječ o nečem mnogo monumentalnijem što nam je Hannah Arendt promaklo?

🎬 Mikrokozmos: Psiha — Institut za kozmologiju i filozofiju prirode, ~170 min. U uvodnoj epizodi novog ciklusa o mikrokozmosu predavač razbija lažnu dilemu između čovjeka i kozmosa: ni puko utopljen u prirodu poput starih naroda, ni novovjekovno otrgnut od nje, čovjek se otkriva kao slika kozmosa u malome — jer kako bismo inače uopće mogli misliti prirodne zakone? Poziv je to na zaboravljeni renesansni kozmički humanizam, koji odbija današnju shizofrenu podjelu na prirodne i humanističke znanosti.

📖 filosofske vježbe: #3 poniznost — Nagovor na filosofiju, ~15 min. Treća filosofska vježba propituje poniznost u filosofiji, tradicionalno obilježenoj megalomanijom njezinih velikana – od Aristotela i Kanta do Nietzschea i Heideggera. Autor argumentira da je Gadamerov hermeneutički krug model istinske filosofske poniznosti: univerzalna ambicija mišljenja mora se spojiti sa sviješću o konačnosti vlastite perspektive.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.