Tjedan u kojem se susreću kvantna fizika i indijska metafizika sna, digitalni blizanci grada i bioluminiscentne bakterije — pomalo neobičan presjek za sredinu lipnja. Ako vas zanima kako teleskopi postaju antene za kvantne signale sa satelita, srijeda navečer u Zvjezdarnici je obavezna stavka.

Izdvajamo

Satelitske kvantne komunikacije – teleskop kao antena. Kvantne komunikacije izlaze iz laboratorija u orbitu, a Hrvatska — što mnogi ne znaju — ima svoj udio u priči. Doc. dr. sc. Josip Vuković s FER-a objasnit će kako se teleskopi prenamjenjuju u antene za prijem laserskih signala sa satelita, čime se gradi infrastruktura za kvantno sigurnu komunikaciju otpornu na buduća dešifriranja klasičnih algoritama. Predavanje je popularno i besplatno, a uz tehničku stranu donosi i pregled domaćih aktivnosti u tom području. Srijeda, 17. lipnja, Zvjezdarnica Zagreb.

Ovaj tjedan

Utorak, 16. lipnja

• 09:00, HAZU — Druga sesija znanstveno-stručnog skupa Hrvatska moderna arhitektura – problemi vrednovanja, zaštite i obnove u HAZU. Petnaest pozvanih predavanja o stanju, zaštiti i devastacijama hrvatske moderne arhitektonske baštine; skup je otvoren za javnost u Knjižnici HAZU.
• 18:00, SD Martinovka — GoTalks 16.06.2026. Meetup zagrebačke Go zajednice s usporedbom Go-a i TypeScripta — kompromisi između dva jezika koji oblikuju modernu backend i frontend praksu.
• 19:00, DKC MaMa — Mikrokozmos: Budnost, snovi i san bez snova. Predavanje dr. Petra Pavlovića koje fenomenološki i kroz indijsko mišljenje propituje zapadnu pretpostavku da je budnost jedini pristup stvarnosti.

Srijeda, 17. lipnja

• Zvjezdarnica Zagreb — Satelitske kvantne komunikacije – teleskop kao antena. Doc. dr. sc. Josip Vuković (FER) o tome kako teleskop postaje prijemnik kvantnih signala sa satelita, uz pregled hrvatskih projekata.

Četvrtak, 18. lipnja

• 17:00, Zagrebački Energetski Centar (ZEC) — 10. ZGBit! - Digitalna rješenja za zeleni Zagreb. Digitalni blizanac Grada Zagreba za analizu urbanih toplinskih otoka i planiranje zelenih površina, plus primjer dobre prakse iz Norveške.
• 18:00, Fakin Craft Bar — ZgPHP meetup #169 - Drinkup. Neformalni drinkup PHP zajednice — pivo, umrežavanje, bez slajdova.
• 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — BIOLUMINISCENCIJA – predavanje. Antonio Svorenji o tome kako organizmi od dubokomorskih riba do krijesnica i bakterija proizvode svjetlost — i zašto im je to bitno za opstanak.

Petak, 19. lipnja

• 18:00, Knjižnica Bogdana Ogrizovića — Laboratorij za dijalog - o umjetnoj inteligenciji. Tribina Portala Ekumena s docentom Sveučilišta Algebra Dragom Cmukom o dobrim i lošim stranama AI-ja; moderira Drago Pilsel.

Što smo čitali i slušali

📖 Plaće naše svagdašnje: tko nam je ukrao povišice? — Arhivanalitika, ~6 min. Ekonomski analitičar Ivica Brkljača tvrdi da država kroz neusklađivanje osobnog odbitka i poreznih razreda s inflacijom provodi prikriveno povećanje poreznog opterećenja plaća (bracket creep). Prema njegovoj procjeni, medijalna neto plaća danas bi trebala biti oko 123 eura viša, a najteže su pogođeni radnici s najnižim primanjima.

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 47) — Arhivanalitika, ~8 min. Ivica Brkljača analizira tri teme: solidan rast turističke predsezone u Hrvatskoj (+7% noćenja), ali uz najavu lipanjskog pada zbog rasporeda njemačkih praznika; velike razlike u cijenama goriva u EU gdje je Hrvatska sedma najjeftinija; te ECB-ovo podizanje kamata kao prvu reakciju velike središnje banke na novi inflacijski val, što autor problematizira jer je riječ o šoku ponude.

📖 Bitcoin – prva žrtva AI manije? — Arhivanalitika, ~11 min. Mario Gatara analizira paradoks kripto tržišta: unatoč Trumpovoj naklonosti, bitcoin je izgubio trećinu vrijednosti. Autor tvrdi da je sektor postao ovisan o DAT kompanijama poput Saylorova Strategyja, čiji se model pretvara u 'spiralu smrti', dok bi nadolazeći SpaceX IPO mogao dodatno isušiti kapital iz kripta.

📖 Vertikala strančarenja — Ideje.hr, ~70 min. Boris Pavelić analizira kako Plenkovićeva vlada koristi 'vertikalu vlasti' — pojam koji je skovao Putin 2000. — za političko ucjenjivanje lokalnih samouprava, od Vukovara i Splita do Zagreba. Sugovornici i stručnjak Vedran Đulabić upozoravaju na centralistički model, fiskalnu ovisnost općina i sustavno gušenje lokalne autonomije.

📖 Republika u ogledalu: Moja Italija i moj otac slave 80. rođendan — Ideje.hr, ~32 min. (Opis ovog teksta nije bio dostupan; pogledajte original na poveznici.)

📖 Boris Havel: Antisemitizam s ljudskim licem, ljubičastom kosom i probušenim nosom — Heretica, ~19 min. Boris Havel analizira preporod antisemitizma na Zapadu kroz povijesnu prizmu, povlačeći paralele između helenističkog, kršćanskog i rasističkog protužidovstva. Autor tvrdi da je suvremena mutacija virusa izrasla iz neomarksističkog antifašizma ljevice, koja Židove i Izrael pretvara u metafizičkog neprijatelja svojih apsolutnih vrijednosti.

📖 Od Platona do Marksa: Božidar Adžija i začetci marksističke sociološke misli u Hrvatskoj — sociologija.hr, ~27 min. Prikaz lika i djela Božidara Adžije (1890.–1941.), socijaldemokratskog publicista i sindikalnog djelatnika kojeg ustaše strijeljaju u Maksimiru. Autor analizira njegovu knjigu 'Od Platona do Marksa' (1929.) i tezu da je sociologija nauka o civilizaciji, smještajući ga među utemeljitelje lijeve sociološke misli u Hrvatskoj.

📖 Nogomet! Igra koja prevladava sve hrvatske demografske specifičnosti — sociologija.hr, ~6 min. Uoči novog svjetskog prvenstva, sociolog Ivan Burić podsjeća da je nogomet u Hrvatskoj istinski "totalni društveni fenomen": prati ga gotovo svaki drugi građanin bez obzira na dob, obrazovanje ili regiju, a čak 91% Hrvata izjavljuje da je ponosno na sportska postignuća svoje zemlje — što nas svrstava na drugo mjesto od 29 analiziranih država.

🎧 Filozofija i etika nogometa — Etički ataše, ~53 min. Filozofi Matija Mato Škerbić i Kristijan Krkač u razgovoru s Kristijanom Vujčićem otkrivaju zašto je lažnjak srž nogometa, lopta njegov jezik, a Neymarov pad estetski performans koji postaje ružan tek kad ga prokažemo kao nemoralan. Od Šimunićeva prekršaja protiv Srbije do komodifikacije koja igrače pretvara u brendove — emisija propituje može li nogomet preživjeti vlastiti kapital, politiku i pritisak pobjede pod svaku cijenu.

🎧 Mudrost — Doba znanosti, ~27 min. Mudrost se može mjeriti, učiti i vježbati – od stoičkih kolegija i video igara poput The Last of Us do pisanja o vlastitim problemima u trećem licu. A neuroznanstvenik Steve Fleming otkriva paradoks: anksiozni ljudi ne uče iz vlastitih uspjeha, dok blago previše samouvjereni često dolaze do vrha – ključ je u metakogniciji koja zna kada povjerovati sebi, a kada ne.

🎧 Religija između fundamentalizma i relativizma — Kozmos i etos, ~57 min. U novoj epizodi „Kozmosa i etosa" filozof Lino Veljak tvrdi da fundamentalizam i relativizam nisu suprotnosti nego antitetički saveznici — obje pozicije bježe od stvarnog pitanja religije, koje se ne mjeri dogmom nego praktičnim učincima vjere u životima ljudi. Usput razotkriva i raširenu zabludu: Einsteinova teorija relativnosti zapravo je teorija apsolutnosti prirodnih zakona, a ne alibi za tvrdnju da je „sve relativno".

🎧 Šopov božanski gost - 20.5.2026. — Ogledi i rasprave, ~31 min. Esej Ivana Prskala brani tezu da Isus Nikole Šopa, unatoč prizemnoj bliskosti sa seljacima, magarcima i volovima, nikada ne gubi božansku narav – on je utjelovljeni gost koji svojom prisutnošću preobražava svijet izranjen modernitetom, dimnjacima i dehumanizacijom. Između kršćanskih prigovora profanosti i sekularnih čitanja koja u Šopu vide humanističkog buntovnika, Prskalo otkriva trećeg Isusa: krotkog bogočovjeka koji stari zajedno s ostarjelim svijetom, a ipak ostaje jedina nada za povratak dostojanstva stvarima.

📖 filosofske vježbe: #2 duboko ukorijenjen osjećaj da ima nečega višeg od samog sebe — Nagovor na filosofiju, ~16 min. Drugi nastavak 'filosofskih vježbi' propituje napetost između Žižekove ideje da se izlječenje krije u zaboravu sebe i borbi za nešto veće, te Descartesove kontemplativne meditacije koja kroz dvojbu otkriva 'nešto više' od sebe. Autor zaključuje, pozivajući se na Steinera, da su vita activa i vita contemplativa neodvojive.

🎧 Između fizike i filozofije - primjer Wernera Heisenberga — Ogledi i rasprave, ~29 min. Prema Werneru Heisenbergu, fizika i filozofija nisu suparnice nego nužne saveznice – kvantna mehanika srušila je materijalističku ontologiju i pokazala da promatrač i pojava čine nerazdvojivu cjelinu, vraćajući nas Heraklitu, Platonu i Boškoviću. Stipe Kutleša otkriva zašto je jedan od najvećih fizičara 20. stoljeća tvrdio da znanost bez dijaloga s filozofijom i religijom ne vodi pravom cilju.

🎧 Andromeda 09.06.2026. — Andromeda, ~99 min. Večeras na nebu pravi planetarni spektakl: Venera i Jupiter u konjunkciji su udaljeni manje od dva stupnja, a uz dobre uvjete uz horizont može im se pridružiti i Merkur — prilika koju iduća dva tjedna više nećete imati. Ante Radonić uz to predstavlja četvorku astronauta upravo izabranih za misiju Artemis III i odaje počast preminulom prof. Danku Bosancu, dok dr. Tomislav Jurkić objašnjava zašto su pulsari najprecizniji kozmički satovi koje poznajemo.

🎧 Rob Knight — Portreti znanstvenika. Emisija 'Portreti znanstvenika' predstavlja Roba Knighta, američkog računalnog biologa sa Sveučilišta u San Diegu i jednog od pionira istraživanja mikrobioma, čiji je rad osvijetlio ulogu mikroorganizama u ljudskom zdravlju.

🎬 Istraživanje metamaterijala - Silvio Hrabar — Promocija znanosti, ~55 min. Od šajbica M6 kupljenih u željezari nastao je drugi metamaterijal na svijetu — profesor Silvio Hrabar otkriva kako je zagrebačka grupa s nula kuna ušla u svjetski vrh istraživanja "negativnih materijala" koji ne postoje u prirodi, ali okreću naglavačke sve što znamo o optici i elektromagnetizmu. Ključna napetost: priroda nam ne da ništa široko pojasno, pa znanstvenici sada pokušavaju "pregovarati" s njom uvodeći negativni kapacitet i negativnu masu.

🎧 AI asistent za europsko pravo — Prozor u digitalno, ~27 min. Hrvatski startup Eulex gradi AI asistenta koji obećava ukrotiti najkompleksniji pravni sustav na svijetu – europsku pravnu stečevinu – i ono što je pravnicima dosad oduzimalo tri dana istraživanja svesti na manje od minute. Osnivači Petra Čiček i Bojan Pleše otkrivaju kako kroz strukturirane baze i agente drže halucinacije pod kontrolom te zašto svaki odgovor mora doći s citatom i poveznicom na izvor.

📖 Tehnologije se stalno i brzo mijenjaju; razvijajmo ambiciju i odgovornost studenata inženjerstva da znanjem popravljaju svijet — dot.hr — Točka na AI, ~6 min. Profesor Vedran Bilas argumentira da generativna umjetna inteligencija mijenja inženjerski posao i tržište rada, vraćajući visoko obrazovanje modelu 'majstora i šegrta' s dubljim studiranjem. Tvrdi da budući inženjeri trebaju temeljna znanja, etičku odgovornost i ambiciju da znanjem 'popravljaju svijet'.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.