U središtu gotovo svake galaksije sjedi nešto što ne bismo trebali moći vidjeti — crna rupa koja, dok guta materiju oko sebe, sjaji jače od svih zvijezda zajedno. Paula Vulić u srijedu u Zvjezdarnici objašnjava zašto su aktivne galaktičke jezgre i dalje jedan od najuzbudljivijih laboratorija moderne astrofizike.

Izdvajamo

Čudovišta u srcu galaksija: fizika aktivnih galaktičkih jezgri

Aktivne galaktičke jezgre (AGN) su najsvjetliji trajni objekti u svemiru — supermasivne crne rupe koje, dok proždiru okolnu materiju, oko sebe stvaraju akrecijske diskove užarene na milijunima stupnjeva i izbacuju relativističke mlazove vidljive preko pola opaženog svemira. Razumjeti ih znači razumjeti i kako se galaksije, uključujući našu, oblikuju i razvijaju, jer crna rupa u središtu i galaksija u kojoj sjedi rastu u nekoj vrsti zagrljaja koji još uvijek nismo do kraja shvatili. Paula Vulić u Zvjezdarnici Zagreb donosi popularno predavanje o fizici iza tih kozmičkih čudovišta. Srijeda, 10. lipnja, Zvjezdarnica Zagreb.

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 8. lipnja

• 17:30, Knjižnica Augusta Cesarca — MIKROZELENJE - male biljke za velike promjene. Praktično predavanje Đurđice Dunatov o mikrozelenju kao izvoru koncentriranih nutrijenata, na sjecištu agronomije i kućnog uzgoja.
• 19:00, Tehnički muzej Nikola Tesla — Izložba Skrivene zbirke PMF-a. Uz 80. godišnjicu PMF-a, izložba knjiga, rukopisa, instrumenata i herbarijskih primjeraka iz fakultetskih zbirki.

Srijeda, 10. lipnja

• 13:00, HAZU — Znanost u žarištu: Predavanje dr. sc. Grozdane Franov-Živković Glagoljska i hrvatskoćirilična vrela kao izvor za proučavanje povijesti zadarskoga područja. O glagoljskim i hrvatskoćiriličnim izvorima kao prozoru u povijest zadarskog područja.
• Vrijeme bit će objavljeno, Zvjezdarnica Zagreb — Čudovišta u srcu galaksija: fizika aktivnih galaktičkih jezgri. Paula Vulić o supermasivnim crnim rupama i fizici AGN-a (vidi gore).
• 18:00, Knjižnica Knežija — Bioraznolikost pod našim nogama. Iva Čupić iz Hrvatskog biospeleološkog društva o zanemarenoj fauni hrvatskog podzemnog krša i tome kako naše djelovanje na površini utječe na taj skriveni svijet.
• 18:00, Infobip Zagreb — BipTalks Engineering Meetup. Dva predavanja o primjeni AI-ja u produkciji: MCP protokol koji pretvara API u agentski servis i pouzdana uporaba LLM-ova. Potrebna prijava.
• 18:00, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića — Umjetna inteligencija – alat za (bolju) znanost. Interdisciplinarna tribina o tome kako chatbotovi, strojno učenje i računalna lingvistika mijenjaju znanstvenu praksu.
• 18:00, Knjižnica Dubrava — Samozapošljavanje i otvaranje paušalnog obrta. Valentina Črljenec donosi praktičan uvod u paušalni obrt i poticaje za samozapošljavanje.

Četvrtak, 11. lipnja

• Vrijeme bit će objavljeno, HAZU — U HAZU predstavljanje knjige Bernstein Functions, Theory and Applications. Predstavljanje proširenog izdanja monografije Zorana Vondračeka i suautora, s osvrtima na veze s frakcijskim derivacijama i Volterrinim jednadžbama.
• 18:00, FPZG — Dvorana A — Rusko-ukrajinski sukob na tromeđu geopolitike, međunarodnog prava i religije. Interdisciplinarna tribina četvero stručnjaka za sigurnosne studije, međunarodno pravo i geopolitiku.
• 18:00, Knjižnica Augusta Cesarca — Zagrebačke vrane - kako živjeti s gradskom prirodom?. Iva Šoštarić (Udruga Biom) o vrstama vrana u Zagrebu, razlozima njihove brojnosti i suživotu s gradskom faunom.

Što smo čitali i slušali

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 46) — Arhivanalitika, ~9 min. Ivica Brkljača u tjednom pregledu donosi tri teme: udio loših kredita u hrvatskim bankama pao je na rekordno niskih 3,4% kod poduzeća i 3,3% kod kućanstava, inflacija u svibnju usporava na 5,2%, dok Wall Street ulazi u IPO maniju sa SpaceX-om, Anthropicom i OpenAI-jem pri bilijunskim valuacijama – uz domaći odjek u rekordnoj dokapitalizaciji Bosqara na Zagrebačkoj burzi.

📖 Digitalni merkantilizam: kako je EU postala tržište američke tehnologije i može li AI to promijeniti — Arhivanalitika, ~23 min. Mur i Šonje argumentiraju da američka tehnološka dominacija ne počiva na 'manje države', nego na državi kao prvom velikom kupcu inovacija (NASA, DARPA, CIA, Pentagon), dok Europa kasni jer regulira i subvencionira umjesto da pametno nabavlja. Uvode i pojam 'efekt proročice' kojim objašnjavaju zašto velike organizacije radije kupuju skupa strana rješenja nego riskiraju s lokalnima.

📖 U Hrvatskoj je mišljenje da multinacionalke uništavaju lokalne biznise rašireno kao rijetko gdje u svijetu — sociologija.hr, ~6 min. Tekst na sociologija.hr ističe kako je u Hrvatskoj uvjerenje da multinacionalke uništavaju lokalne biznise rašireno gotovo kao nigdje drugdje u svijetu, te razmatra napetost između njihove uloge agresivnih centara ekonomske moći i doprinosa otvaranju radnih mjesta i tehnološkom napretku.

🎬 Kvantne komunikacije iz svemira - Josip Vuković | Pozdravi svemir #5 — Promocija znanosti, ~33 min. Profesor Josip Vuković s FER-a otkriva kako Hrvatska gradi zemaljsku postaju za kvantne komunikacije sa satelitom IRIS² koji Europa lansira sljedeće godine — sustav čija sigurnost ne počiva na matematici koju bi netko jednom mogao razbiti, nego na zakonima fizike koji to čine nemogućim. Uz to: zašto banke prve ulažu, zašto se ključevi razmjenjuju samo noću i deset minuta po prolazu, te tko bi nas mogao prisluškivati danas da bi nas dešifrirao za dvadeset godina.

🎬 Kako um zna da nešto nije stvarno? - Kristina Šekrst — Promocija znanosti, ~42 min. Od hobotnice koja se igra plastičnom bočicom do riječnih rakova koji se napuhuju da bi prevarili morske pse — Kristina Šekrst pokazuje da je sposobnost razlikovanja stvarnog od "kao bajagi" evolucijski mnogo starija i raširenija nego što smo mislili. A upravo to, tvrdi, jest ono što današnja umjetna inteligencija strukturalno još uvijek ne zna: kada nešto prestaje biti igra i postaje zbilja.

🎧 Umjetnost u tami špilje — Doba znanosti, ~30 min. Zašto su naši preci prije gotovo 18.000 godina puzali u mrak špilja da bi slikali jelene i bizone? Novo istraživanje u virtualnoj stvarnosti sugerira iznenađujući odgovor — pareidolija: ljudi ledenog doba u pukotinama i izbočinama vapnenca doslovno su vidjeli životinje, a umjetnost je bila tek dovršavanje onoga što im je špilja već pokazivala.

🎧 Smisao života — Etički ataše, ~55 min. Filozof Matej Sušnik u razgovoru s Kristijanom Vujičićem brani naizgled paradoksalnu tezu: iako svijet kao cjelina nema smisla, naši pojedinačni životi mogu biti duboko smisleni — pod uvjetom da prihvatimo kako je svaka istinski smislena aktivnost ujedno i ona koja nas stoji napora i patnje.

🎧 O zlu kao dijagnozi — Ogledi i rasprave, ~30 min. Tomo Grujica u svom ogledu tvrdi da popularna psihologija, etiketirajući narcise, psihopate i granične osobe kao inherentno zle, zapravo reproducira temeljnu atribucijsku pogrešku i sabotira jedini put koji vodi prema manjem broju žrtava — rehabilitaciju počinitelja. Provokativna teza: čudovišta ne postoje, postoje samo prestrašeni i ranjeni ljudi, a esencijalizam i nihilistički egzistencijalizam, naizgled suprotstavljeni, dijele isti poraz — odustajanje od pitanja o transformaciji.

🎧 Lucien Lévy-Bruhl — Portreti znanstvenika, ~28 min. Lucien Lévy-Bruhl proslavio se tvrdnjom da "primitivni" narodi misle drukčije od nas — mistično i predlogički — no pred kraj života, gledajući uspon fašizma u Europi, došao je do mnogo radikalnijeg zaključka: participacija nije obilježje "drugih", nego sam temelj iz kojeg svaka osoba nastaje, jer prije nego što postanemo "ja", svi smo dio onih koji nas oblikuju.

📖 filosofske vježbe? (predgovor) — Nagovor na filosofiju, ~12 min. Predgovor najavljuje seriju zapisa o filozofskim duhovnim vježbama, polazeći od Hadotove teze da je filozofija u antici bila prije svega način života, a tek potom diskurs. Autor kritizira moderno svođenje filozofije na tekstove odvojene od moralne i duhovne prakse.

📖 filosofske vježbe: #1 osjećaj predanosti istini i znanju — Nagovor na filosofiju, ~22 min. Filosofska vježba o predanosti istini kao preduvjetu mišljenja: autor povezuje Platona, Aristotela, Hegela i Schellinga s recentnim neuroznanstvenim nalazima koji pokazuju da je laganje kognitivno skuplje od istine i da otupljuje moralni osjećaj. U komentarima se razvija rasprava o odnosu učitelja i istine kod Platona i Aristotela.

🎧 Odnos religije i politike u postsekularnom dobu — Kozmos i etos, ~59 min. U postsekularnom dobu religija se vraća u javnu sferu, ali kao saveznik, a ne neprijatelj prosvjetiteljstva — kroz Habermasa, Fukuyamu i Deneena, dr. Mirko Vlk propituje može li liberalna demokracija preživjeti bez predpolitičkih temelja smisla koje je sama htjela ostaviti za sobom. Razgovor o tome zašto smo, postigavši cilj moderne, ostali nezadovoljni — i što nam vjera još uvijek može reći, a da pritom ne ukine sekularnost.

🎧 Religioznost u Hrvatskoj — Okrugli stol ponedjeljkom, ~53 min. Iako se 89% Hrvata izjašnjava kao vjernici, sociolozi Siniša Zrinščak i Nikolina Hazdovac Bajić upozoravaju na tihi raskol: praksa i povjerenje u Crkvu padaju, mladi se okreću "religijskom brikolažu" po vlastitoj mjeri, a građani od Crkve traže socijalni angažman — ali joj oštro poručuju da se kloni politike.

📖 Mirjana Kasapović: Drugi bošnjački ili treći hrvatski entitet? — Heretica, ~12 min. Tekst Mirjane Kasapović na Heretici; sažetak nije dostupan — preporučujemo čitanje u izvorniku.

📖 Josip Laća: Veleglas partijskoga gnjeva — Heretica, ~14 min. Mjesec dana nakon smrti Gorana Babića, Josip Laća iz prve ruke svjedoči o usponu i padu pjesnika koji je kao desna ruka Stipe Šuvara „žario i palio“ hrvatskom kulturom, prizivajući i mračnu glasinu s Visa 1944. — da pravi otac „jedinog iskrenog hrvatskog emigranta“ u Beogradu nije bio ustaški lovac Mate Babić, nego netko iz Titova Vrhovnog štaba. Iza Babićeva bijega u agresorsku Srbiju 1991., tvrdi Laća, nije stajalo uvjerenje nego strah od onih koje je godinama prozivao u Oku — i mržnja koja je tom strahu davala gas.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.