Tjedan u kojem se istovremeno propituje slika čovjeka u kozmosu i mogućnost da nas jedna solarna oluja vrati u pretpovijest — pa je možda dobar trenutak za podsjetnik koliko ovisimo o stvarima izvan našeg dosega. Uz novi ciklus Mikrokozmos u MaMi, tjedan donosi i skup HAZU o sudbini hrvatske moderne arhitekture, predavanje o reformi prava na popravak, te priču o Hrvatima koji su 1872. završili na Arktiku.

Izdvajamo

MIKROKOZMOS – prvi susret. Institut za kozmologiju i filozofiju pokreće novi ciklus javnih predavanja koji se nadovezuje na prošlogodišnju Svjetlost prirode. Ambicija je prilično neuobičajena za zagrebačku predavaonicu: pokušati postaviti radikalno drugačiju sliku čovjeka — ne kao niza fragmenata (biološkog, ekonomskog, psihološkog), nego kao cjelovitog stvaralačkog bića ukorijenjenog u kozmološku cjelinu. Ako vas zanima gdje se susreću fizika, filozofija i pitanje što uopće znači biti čovjek izvan redukcionističkih okvira, ovo je dobro mjesto za početak. Utorak, 2.6. u 19:00, DK MaMa.

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 1. lipnja - 10:00, HAZU — U HAZU znanstveno-stručni skup Hrvatska moderna arhitektura – problemi vrednovanja, zaštite i obnove. Dvodnevni skup (nastavak 16.6.) s 25 izlaganja arhitekata, urbanista i konzervatora o tome što s nasljeđem hrvatske moderne.

Utorak, 2. lipnja - 13:00, Dvorana Ljudevita Jonkea (MH), Strossmayerov trg 4 — Predavanje Ivane Kanceljak: Reforma prava na popravak i postojeći problemi potrošača – može li novi normativni okvir zaista transformirati ponašanje trgovaca i potrošača?. Pravnica s Pravnog fakulteta o tome hoće li EU-ova reforma stvarno promijeniti praksu, ili samo papir. - 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Hrvati na ledenom moru 1872.–1874. – izložba i predstavljanje knjige. Prošireno izdanje knjige Petra Kuničića o hrvatskim mornarima na arktičkoj ekspediciji broda Admiral Tegetthoff. - 19:00, DK MaMa — MIKROKOZMOS - prvi susret. Početak novog ciklusa Instituta za kozmologiju i filozofiju.

Srijeda, 3. lipnja - 18:00, Multimedijalni institut (MaMa) — The Testing Spectrum 🧪🌈. Zagreb Software Crafters o BDD-u, TDD-u i automatiziranom testiranju u duhu Extreme Programminga. - Vrijeme TBA, Zvjezdarnica Zagreb — Kad Sunce udari: Može li Zemlja preživjeti moderni Carringtonov događaj?. Filip Matković (Opservatorij Hvar) o tome što bi solarna oluja razmjera 1859. napravila mrežama, satelitima i GPS-u.

Što smo čitali i slušali

🎬 Teorija brojeva: kriptografija i Enigma - akad. Andrej Dujella | podkist #65 — Promocija znanosti, ~99 min. U novom potkastu akademik Andrej Dujella, najcitiraniji hrvatski matematičar, otkriva zašto su prosti brojevi tisućljećima fascinirali matematičare — od Euklidovog dokaza beskonačnosti koji je bio stoljećima ispred svog vremena do Riemannove hipoteze i moderne kriptografije. Razgovor otkriva paradoks: za razumijevanje naizgled jednostavnih objekata poput prostih brojeva trebaju nam najteže matematičke mašinerije, a o njihovom rasporedu i danas znamo manje nego što eksperimenti naslućuju.

🎧 Andromeda 26.05.2026. — Andromeda, ~108 min. Od engleskog svećenika Johna Michella, koji je još u 18. stoljeću zamislio "nevidljive zvijezde" iz kojih ni svjetlost ne može pobjeći, do Einsteinovih jednadžbi i današnjih snimaka silueta crnih rupa — Ante Radonić i fizičar Krešimir Kumerički prate kako je jedna kuriozitetna ideja postala jedan od najbolje potvrđenih objekata u svemiru. Uz to, obilježavamo 275 godina od pada Hrašćinskog meteorita, događaja kojim je započela znanstvena povijest meteoritike.

🎧 Čovjek lovac — Doba znanosti, ~27 min. Evolucijski antropolog Vivek Venkataraman razotkriva kako je mit o "čovjeku lovcu" — od Kubrickova majmuna s kosti do paleo dijeta i manosfere — opstao zahvaljujući brkanju triju posve različitih stvari: holivudske drame Roberta Ardreyja, znanstvene konferencije iz 1966. i empirijskih obrazaca terenskih istraživanja. Prava je opasnost, tvrdi, kad pojam postane toliko rastezljiv da rasprave više ne počivaju na dokazima, nego na retorički najkorisnijoj interpretaciji.

📖 Peptidi. Najnovija zaluđenost biohakera — Ideje.hr, ~16 min. Molekularna biologinja Tamara Čačev upozorava na rastući trend 'peptida' koje biohakeri i influenceri promoviraju kao čudotvorne supstance za mršavljenje, mišiće i podmlađivanje. Iako su biološki učinci teorijski mogući, većina spojeva nije klinički ispitana, dolazi s kineskog crnog tržišta i može poticati ozbiljne nuspojave, uključujući rast skrivenih tumora.

📖 Znanstvena metoda je vrijednosni izbor, a ne tek tehničko pitanje — Ideje.hr, ~13 min. Marija Brajdić Vuković, zajedno s Pavelom Gregorićem i Ivanom Tranfićem, u istraživanju među hrvatskim društvenim znanstvenicima pokazuje da metoda nije neutralan alat, nego vrijednosni izbor koji oblikuje što postaje činjenica. Autori razlikuju tri tipa istraživača i predlažu objektivnost kao refleksivnu praksu te metodološki pluralizam.

🎧 Pred Sartreovim zidom-17.2.2026. — Ogledi i rasprave, ~30 min. Polazeći od Sartreove pripovijetke „Zid", Jan De Franceschi vodi nas kroz povijest filozofskoga hrvanja sa smrtnošću — od Epikura i Sokrata, preko istočnjačkih učenja o samsari, do Kierkegaarda, Camusa i Sartrea — da bi na kraju preokrenuo pitanje koje nas zaista muči: nije problem ima li života nakon smrti, nego ima li ga uopće prije nje.

🎧 Sreća ili slučaj ? — Etički ataše, ~55 min. Je li sve stvar sreće — ili je sreća zapravo u očima promatrača? Filozof Filip Grgić u razgovoru brani provokativnu tezu: sreća nije stvarno svojstvo događaja, nego izraz naših emocija ondje gdje nemamo objašnjenje, pa ipak je se ne možemo odreći ni u filozofiji ni u svakodnevici.

📖 Platon i neplanirana djeca? — Nagovor na filosofiju, ~16 min. Filozofski tekst analizira Platonov prijedlog iz Države o pobačaju i napuštanju neplanirane djece čuvara, smještajući ga u kontekst antičke prakse ekthesisa. Autor podsjeća da ni moderni mislioci poput Russella nisu bili imuni na slične eugeničke ideje te postavlja pitanje kako će budući naraštaji gledati na današnje postupke prema neželjenoj djeci.

📖 Krešimir Petković: Reik, Borges i smrt u Drnišu — Heretica, ~20 min. Krešimir Petković povodom ubojstva u Drnišu propituje hrvatsku kaznenu politiku, pozivajući se na Reika, Borgesa i van den Haaga. Autor tvrdi da bi uz zahtjeve za doživotnim zatvorom mogao oživjeti i ozbiljniji zagovor smrtne kazne, koju Borges paradoksalno smatra milosrdnijom od zatvora.

🎧 Etika, odgovornost i održivost u suvremenom turizmu — Kozmos i etos, ~57 min. Kada gotovo sve postaje roba — od venecijanskih kanala do dubrovačkih zidina — turizam prestaje biti susret s drugim i pretvara se u industriju koja iscrpljuje upravo ono zbog čega ljudi putuju. Docentica Marijana Kolednjak u razgovoru s Maritom Mihovilom Leticom otvara neugodno pitanje: tko zapravo plaća cijenu naših odmora i imaju li lokalne zajednice pravo obraniti vlastiti grad od turista?

🎧 Anksioznost suvremenog čovjeka — Okrugli stol ponedjeljkom, ~55 min. Psiholog i psihoterapeut Ivan Salečić tvrdi da anksioznost modernog čovjeka nije slučajnost, nego logična posljedica svijeta u kojem su društvene mreže programirane da nas uznemiruju, posao traži vječno performiranje, a kult "najbolje verzije sebe" zapravo nas drži u neodrživom niskom startu. Ako vam se činilo da svi oko vas pate od nemira, podaci su jasni — od 2011., otkad pametni telefoni vladaju našim životima, broj depresivnih tinejdžera i samoozljeđivanja raste, a pitanje više nije jesmo li tjeskobni, nego koliko nas to košta.

📖 Najvažniji hrvatski graf. Gornjih tek par posto prisvaja gospodarski rast krajnje nerazmjerno. — Ideje.hr, ~86 min. Branko Milanović u Zagrebu otkriva najvažniji graf našeg vremena: po prvi put u dvjesto godina niža srednja klasa zapadnih zemalja realno tone u globalnoj raspodjeli — Talijan koji je '88. bio na 70. percentilu svijeta danas je na 55., dok kineska urbana sredina munjevito raste. Upravo taj dvostruki šok, tvrdi Milanović, hrani i geopolitičke sukobe i unutarnju političku turbulenciju koja je iznjedrila Trumpa, Xija i Putina.

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 45) — Arhivanalitika, ~8 min. Brkljačin komentar Vladinih mjera antiinflacijske politike; tema koja je izazvala najviše pozornosti javnosti u proteklome tjednu.

📖 Samo veće ekonomske slobode mogu ubrzati rast — CEA Policy Analize, ~12 min. Emil Pavić iz Centra za javne politike i ekonomske analize u razgovoru za Financije.hr tvrdi da samo veće ekonomske slobode mogu ubrzati rast Hrvatske. Zalaže se za flat tax, privatizaciju državnih poduzeća, podizanje dobi umirovljenja na 66-70 godina te odbacuje dekarbonizaciju u korist energetskog pluralizma uključujući nuklearnu energiju.

📖 Dob, brak, djeca i razvodi: neke konture hrvatskog demografskog portreta — socijologija.hr, ~7 min. Analiza Ivana Burića na temelju Eurostatovih podataka pokazuje da je Hrvatska među najstarijim i najrjeđe naseljenim zemljama EU, s visokim mortalitetom, no autor ističe i iznenađujuće nalaze: iznadprosječnu stopu fertiliteta (6. mjesto u EU) te snažnu ulogu braka uz jednu od najnižih stopa razvoda.

🎧 Crna kraljica Samobora — Prozor u digitalno, ~24 min. Osječki Downtown Game Studio razvija "Dark Queen of Samobor" — vizualno opojnu akcijsku avanturu inspiriranu Barbarom Celjskom, prvom europskom alkemičarkom, te djelima Šenoe i Brlić-Mažuranić, s glazbom Dalibora Grubačevića i glasom Sandre Lončarić. Četvorica autora pred Kickstarter kampanjom dokazuju da najmračnije bajke ipak najbolje zvuče kad ih ispričamo sami sebi.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.