Znanost voli pretpostavljati da zna što je — ali rijetko se pita odakle joj pravo na to. Ovaj tjedan akademik Igor Mikecin u Zvjezdarnici zatvara ciklus pitanjem koje većina znanstvenika zaobiđe, a uz njega imamo i tuberkulozu kao kolonijalnu povijest, Kovača o hrvatskim izazovima u Europi i svijetu, asteroid koji je zatro dinosaure, Sunajka o geniju i nekoliko ekonomskih i tech susreta.

Izdvajamo

Što je znanost i u čemu se sastoji njezino filozofijsko utemeljenje — Završno predavanje ciklusa Svjetlost prirode u Zagrebačkoj zvjezdarnici drži akademik Igor Mikecin, profesor povijesti filozofije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, i to je jedno od onih predavanja gdje filozof ne komentira znanost izvana, nego ulazi u njezine ontologijske i gnoseologijske pretpostavke. Pitanje "što je znanost" zvuči trivijalno dok ga ne počneš ozbiljno postavljati — a Mikecin ga postavlja iz Hegelove i klasične njemačke tradicije, što je perspektiva koju se u domaćem javnom prostoru rijetko čuje izvan akademskih krugova. Ako ste pratili ciklus, ovo je zaključak; ako niste, dobra je prilika za ulazak. Utorak, 26.5. u 19:15, Zagrebačka zvjezdarnica.

Ovaj tjedan

Utorak, 26. svibnja

• 09:00, HAZU — U HAZU međunarodni znanstveni skup Borba protiv tuberkuloze: politike, razmjene i reprezentacije u Europi i njezinim kolonijama od 1850-ih do 1970-ih. Međunarodni skup o povijesti borbe protiv tuberkuloze u Europi i kolonijama, s posjetom izložbi fotografija dr. Ćepulića i dr. Thallera. Jezik: engleski.
• 18:00, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH) — Predavanje Mire Kovača: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu. Miro Kovač u organizaciji Matice hrvatske o položaju Hrvatske u suvremenoj Europi.
• 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Geološki dokazi udara asteroida koji je označio kraj ere dinosaura. Zvonimir Drvar iz Tehničkog muzeja, povodom 275. obljetnice Hrašćinskog meteorita, o tragovima koje je 10-kilometarski asteroid ostavio u stijenama. Ulaz slobodan, prijave.
• 18:30, CroAI HQ — Startup Club #2: F*ck, Marry, Kill iz perspektive €2.5m businessa. Stjepan Zelić, CEO Hypefy.ai, iskreno o tome koje bi odluke u skaliranju do €2.5m ARR-a ponovio, a koje bi ugasio.
• 19:15, Zagrebačka zvjezdarnica — Gostujuće predavanje: Što je znanost i u čemu se sastoji njezino filozofijsko utemeljenje. Akademik Igor Mikecin zatvara ciklus Svjetlost prirode filozofijskim ispitivanjem pojma znanosti.

Srijeda, 27. svibnja

• 18:00, Pogon Mislavova (Podrum) — JavaScript Zagreb May Meetup @ Pogon. Vitaliy Yunikov o izradi učinkovitih desktop aplikacija s Electronom i nativnim modulima, plus networking.

Četvrtak, 28. svibnja

• 15:00, Ekonomski fakultet Zagreb — 70. Brown Bag seminar - izlagačica doc. dr. sc. Agata Szymańska. Jubilarni 70. Brown Bag s poljskom ekonomisticom sa Sveučilišta u Łódźu — makroekonomija i javne financije.

Petak, 29. svibnja

• 17:00, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH) — Predavanje Gorana Sunajka: Estetika i genij. Goran Sunajko u organizaciji Odjela za filozofiju Matice hrvatske o filozofskom promišljanju estetike i pojma genija.

Što smo čitali i slušali

📖 Svaka kriza traži krivca. Epstein, žrtveni jarac američkog resentimana — Ideje.hr. Povijest velikih kriza pokazuje da reprezentativni krivac gotovo nikad nije pravi počinitelj, nego je dovoljno blizak centru moći da bude vjerodostojan simbol zla, a dovoljno marginalan da ga se može žrtvovati bez rušenja sustava. Jeffrey Epstein nije iznimka: njegova uloga žrtvenog jarca može se objasniti Girardovom teorijom mimetičkog nasilja i time što za krizu iz 2008. nitko ozbiljan nije optužen i nitko nije ozbiljno kažnjen (za razliku od većine prethodnih važnih kriza).

📖 Donald Trump i šutnja 'reaganovskih' konzervativaca — Ideje.hr, ~30 min. Jeremy Shearmur analizira zašto reaganovski konzervativci ostaju nijemi pred Trumpovim drugim mandatom, unatoč dramatičnom raskoraku s tradicionalnim američkim konzervativizmom. Autor identificira tri praktična razloga – strah od Trumpa, neuspjeh saveza s ljevicom i izborne mehanizme – te dublje korijene u paranoidnom stilu američke politike i južnjačkoj strategiji.

📖 Ne zaboravite Pakistan, on je ključan za sprječavanje regionalnog kaosa — Ideje.hr, ~9 min. Robert Barić upozorava da bi sukob Pakistana i Afganistana, u sjeni rata u Perzijskom zaljevu, mogao izazvati domino efekt u koji bi bile uvučene Kina, Indija, Iran i Saudijska Arabija. Autor analizira povijesne korijene napetosti od Durandove linije do propasti pakistanske doktrine strateške dubine.

🎧 Njemački autori o grotesknom talijanskom osvajanju hrvatske Rijeke — Ogledi i rasprave, ~29 min. Polazeći od dviju recentnih njemačkih knjiga – Knipove studije o "fašističkoj komuni" i Štermanova romana "Republika luđaka" – Gojko Borić razotkriva Gabrielea D'Annunzija kao literarnog hohštaplera, kopilota-bacača letaka i mesijanskog demagoga čija je petnaestomjesečna okupacija Rijeke bila groteskna mješavina kokaina, nudizma i pseudoreligijske retorike, a ujedno i izravna generalna proba za Mussolinijev marš na Rim. Pitanje koje ostaje visjeti: zašto Italija danas D'Annunziju podiže spomenike – posljednji u Trstu, gradu s kojim nije imao nikakve veze – dok hrvatska i slovenska javnost na to odgovara mlako i suzdržano?

📖 Tomislav Ražnjević: Zaboravljena epizoda hrvatske kulturološke kolonizacije osmanskog Istoka — Heretica, ~14 min. Tomislav Ražnjević u Heretici podsjeća na zaboravljenu misionarsku epizodu s kraja 16. stoljeća, kada je bosanski franjevac fra Petar Zlojutrić Soljanin pridobio bugarske pavlićane, potomke bogumila, za katoličanstvo. Autor argumentira da je riječ o značajnom, ali potisnutom primjeru hrvatskog kulturnog utjecaja prema osmanskom istoku.

🎧 Kant i bioetika — Etički ataše, ~55 min. U emisiji "Etički ataše" filozof Igor Eterović otkriva zašto je Kant, dva i pol stoljeća nakon svojih kritika, postao nezaobilazan sugovornik suvremene bioetike – od ekološke krize i odgovornosti prema budućim generacijama do statusa neljudskih bića. Ključna napetost: dok anglosaksonska bioetika autonomiju svodi na "slobodu od prepreka", Kantov izvorni pojam traži nešto puno zahtjevnije – aktivno samoodređenje umnog i moralnog bića.

🎬 SVJETLOST PRIRODE: Znanost o mjeri - Hegelova ostavština — Institut za kozmologiju i filozofiju prirode, ~171 min. Epizoda ciklusa Svjetlost prirode posvećena Hegelovu pojmu mjere kao jedinstvu kvalitete i kvantitete, te pitanju koliko prirodne znanosti zahvaćaju ono najzanimljivije u prirodi — fazne prijelaze, kemijske reakcije, glazbene tonove. Dugi format, za one koji su pratili ciklus.

🎧 Odnos prostora, društva i politike — Kozmos i etos, ~58 min. Sociolog Ivan Perkov u razgovoru s Maritom Mihovilom Leticom otkriva zašto prostor nikada nije neutralna pozadina našega života, nego aktivni sukreator društvenih odnosa — od preimenovanja ulica i monumentalnosti totalitarnih režima do zatvaranja Markova trga, kojim se, upozorava, već više od pet godina guši demokratsko pravo na javno okupljanje. Ako prostorne zakone donosimo bez struke ili protiv nje, ne dobivamo samo loše urbanističke ishode, nego društvo koje se odriče znanja i javnog interesa.

🎧 Knjige i ekrani — Doba znanosti, ~27 min. Sveučilišni knjižničar Karl Jaon u eseju izvrće poznatu paniku o "smrti čitanja": problem nisu ekrani ni opadanje pismenosti, nego platforme namjerno dizajnirane da fragmentiraju pažnju — a fatalistički proglas postpismenog društva zapravo štiti upravo one koji od distrakcije profitiraju. Kroz povijesne paralele s romanima, stripovima i radijem pokazuje da je izbor pred nama između namjerno dizajniranih staništa za mišljenje i profitabilnog kaosa feeda.

📖 Mlade se ne smije doživljavati samo kao radnu snagu — Ideje.hr, ~48 min. Tomislav Reškovac upozorava da hrvatsko školstvo sve više svodi mlade na radnu snagu kalibriranu za trenutne potrebe poslodavaca – dok većina srednjoškolaca pohađa strukovne škole, opće obrazovanje se topi, a kritičko mišljenje, solidarnost i sposobnost za demokratski život ostaju bez prostora. Paradoks: Vlada je obećala 40% gimnazijalaca do 2026., a za to nije učinila gotovo ništa.

🎧 Andromeda 19.05.2026. — Andromeda, ~96 min. Astrofizičarka Mateja Dumbović iz zagrebačkog Opservatorija Hvar otkriva kako Sunce neprestano bombardira Zemlju u tri vala — svjetlošću, relativističkim česticama i plazmom — te zašto novi Carringtonov događaj vjerojatno ne bi vratio civilizaciju u srednji vijek, ali bi itekako protresao našu sve ranjiviju tehnologiju. Usput: zašto Zagrepčani polarnu svjetlost vide crvenu, a Skandinavci zelenu, i što su misteriozne "logorske vatre" koje je Solar Orbiter prvi put snimio na Sunčevoj koroni.

📖 Hrvatska se vraća na svjetsku scenu - Nikola Mišković | podkist #64 — Promocija znanosti, ~62 min. Dok more postaje novo poprište geopolitičkog nadmetanja, Hrvatska kroz Centar izvrsnosti MARBLE i ulaganje od 30 milijuna eura pokušava se vratiti na svjetsku kartu kao pomorska sila — ovaj put kroz autonomne brodove, podvodnu robotiku i umjetnu inteligenciju. Profesor Nikola Mišković objašnjava zašto bi baš Hrvatska, sa svojim otocima i fakultetima koji desetljećima čuvaju znanje dok industrija posrće, mogla preskočiti tešku brodogradnju i postati globalni igrač u visokim pomorskim tehnologijama.

📖 Gdje je javni sektor pretjerao? Analiza strukture javnih rashoda — Arhivanalitika, ~15 min. Velimir Šonje regresijskom analizom 25 zemalja EU pokazuje da Hrvatska troši oko 3% BDP-a (2,8 milijardi eura) više od očekivanog na javni sektor, pri čemu je višak gotovo isključivo u plaćama i materijalnim troškovima države, dok su socijalni transferi točno na očekivanoj razini. Autor predlaže preraspodjelu prema mirovinama i zdravstvu te smanjenju deficita.

📖 Građevinske dozvole: kompresija, korekcija ili regulacija? — Arhivanalitika, ~10 min. Velimir Šonje analizira nagli pad korisne površine u izdanim građevinskim dozvolama u prvom tromjesečju 2026. te razmatra tri moguća uzroka: zasićenje tržišta, promjenu preferencija prema višestambenim zgradama i regulatorni zastoj nakon stupanja na snagu novih zakona o gradnji i prostornom uređenju.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.