Ljeto je u Zagrebu obično mrtva sezona za javna predavanja, ali ovaj tjedan nudi jedan intrigantan izuzetak — kritički pogled na "zelene" prakse koje su nam postale svakodnevica. Uz to, u čitanju se nastavlja žustra polemika Šonje i Viljevca o raspodjeli između rada i kapitala, pa imamo štivo za dulje večeri.

Izdvajamo

Papirnate slamke, električni automobili, reciklaža — sve to nosi auru moralne ispravnosti, ali koliko je od toga stvarna ekološka korist, a koliko marketinški privid? Antonio Svorenji u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju drži predavanje koje obećava kritički presjek "zelenih" praksi i navodno održivih rješenja, uz projekciju kultnog filma Erin Brockovich nakon rasprave. Zgodna kombinacija za nekoga tko voli da mu se pretpostavke preispitaju, pogotovo one koje se čine "očitima". Četvrtak, 23.7. u 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej.

Ovaj tjedan

Četvrtak, 23. srpnja - 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — 🌱 Zelene prakse ili zelene iluzije: priča o zagađenju i "rješenjima". Antonio Svorenji o tome jesu li papirnate slamke i električni automobili stvarno spas ili samo dobar PR; nakon predavanja projekcija filma Erin Brockovich.

Što smo čitali i slušali

📖 Rad, kapital, rasprava, metoda: odgovor na odgovor Viktora Viljevca — Arhivanalitika. Šonje nastavlja polemiku s Viktorom Viljevcem tvrdeći da njegov izračun o tome „koliko su plaće mogle rasti" pada na dva ključna testa: proizvoljnom odabiru 2019. kao referentne godine bez inflacijske i cikličke prilagodbe te sustavnom izbjegavanju rasprave o rastu poduzeća i sistemskim rizicima. Umjesto beskonačnog cjepidlačenja unazad, poručuje, produktivnije je pitati što učiniti da se kolač za raspodjelu ubuduće poveća.

📖 Viktor Viljevac odgovara Velimiru Šonji — Ideje.hr, ~24 min. Viktor Viljevac uzvraća Velimiru Šonji i tvrdi da rasprava o plaćama i profitima klizi u „pokvareni telefon": bruto operativni višak, na koji se Šonje oslanja, uključuje mješoviti dohodak, imputirane rente i statističke greške, pa ne mjeri pouzdano ni dobit poduzeća ni doprinos profita inflaciji. Iza svog izračuna da su plaće u privatnom sektoru 2025. mogle biti 13,1 % veće uz profitabilnost iz 2019. – i dalje stoji.

📖 O raspodjeli između kapitala i rada u poduzećima: nastavak rasprave — Arhivanalitika, ~19 min. Velimir Šonje nastavlja polemiku s Viktorom Viljevcem oko tvrdnje da su hrvatska poduzeća mogla dići plaće za 13%. Autor argumentira da je metodologija pogrešna: zbrajaju se dobitaši i gubitaši, ignorira se rast, rizik i inflacija, a analiza samo dobitaša pokazuje stabilne marže — dok najbrže rastu porezi i doprinosi.

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 52) — Arhivanalitika, ~7 min. Autor Ivica Brkljača analizira nove demografske podatke DZS-a: Hrvatska je 2025. prvi put u promatranom razdoblju zabilježila pozitivan migracijski saldo vlastitih državljana (+3.705), uz nastavak blagog rasta stanovništva zahvaljujući doseljavanju stranaca koje kompenzira negativni prirodni prirast.

📖 U pogledu budućnosti svoje zemlje Hrvati su među najoptimističnijima u EU — sociologija.hr, ~11 min. Prema proljetnom Eurobarometru 2026., Hrvati su među najoptimističnijima u EU po pitanju budućnosti vlastite zemlje. Autor Ivan Burić tvrdi da bi trebalo preispitati standardni narativ o hrvatskom pesimizmu te razloge traži u slabijem osjećaju geopolitičke ugroženosti, umjerenijim političkim polarizacijama i rastu životnog standarda.

📖 Borba protiv siromaštva u EU: je li pristup Europske komisije ispravan? — Arhivanalitika, ~10 min. Darko Oračić kritički analizira novu Strategiju borbe protiv siromaštva Europske komisije, tvrdeći da Komisija preuveličava razmjere siromaštva koristeći pokazatelj 'rizika od siromaštva' koji zapravo mjeri relativno nizak dohodak, a ne stvarno siromaštvo. Autor upozorava i na opasnosti forsiranja minimalne plaće za zaposlenost niskokvalificiranih radnika.

📖 Kraj intelektualnoga rada u doba umjetne inteligencije — Misao.hr, ~9 min. David Maršanić povlači paralelu između luditskog otpora mehanizaciji i današnje umjetne inteligencije, tvrdeći da AI ne cilja na kvalitetu nego na 'razvještinjenje' intelektualnog rada. Autor upozorava da bi 'društvo znanja' moglo postati društvo 'obrnutih kentaura' koji tek nadziru algoritme, dok se kreativnost i kritičko mišljenje postupno gube.

📖 Chat Control i stežuća opna izravnavajuće tehnokracije — Misao.hr, ~10 min. Autor Luka Goleš Babić analizira EU regulativu Chat Control kao simptom nove 'izravnavajuće tehnokracije' — bezličnog birokratskog režima koji, oslanjajući se na Arendt i Kierkegaarda, umjesto ideološke prisile koristi masovni nadzor privatnih komunikacija za suptilno oblikovanje mišljenja građana.

📖 Panpsihizam i njegovi problemi: elektron ne može ništa iskusiti — Ideje.hr, ~28 min. Tekst o panpsihizmu i problemima teze da elementarne čestice poput elektrona mogu imati neki oblik iskustva. (Napomena: kratki sažetak nije dostupan u ovom izdanju — pogledajte izvorni članak.)

📖 MIKROKOZMOS: Važnost Manifesta nadrealizma za filozofiju čovjeka — Manual, ~155 min. Sto godina nakon Bretonova Manifesta nadrealizma, propitujemo zašto san nije tek slabija verzija budnosti — i kako nas upravo suočenje sa smrću razotkriva metafizičku iluziju o povlaštenom statusu budnog iskustva. Ondje gdje filozofsko mišljenje udara u vlastite granice, nadrealistički psihički automatizam otvara put do onoga što mišljenje samo ne može dohvatiti.

🎧 Andromeda 14.07.2026. — Andromeda, ~46 min. Fizičarka Paula Vulić otkriva zašto astrofizičari supermasivne crne rupe u srcima galaksija nazivaju "čudovištima" — ne samo zbog milijardi Sunčevih masa koje gutaju, nego jer svojim zračenjem "otpuhuju" plin i prašinu, gaseći rađanje novih zvijezda i pretvarajući galaksije u crvene i mrtve. Uz to, Ante Radonić donosi svježe vijesti s Bajkonura, gradnju golemog teleskopa u čileanskim Andama te izazovna pitanja slušatelja o gustoći i singularitetu crnih rupa na koja znanost još uvijek nema odgovor.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.