Tjedan u kojem se spuštamo pod zemlju — mamuti, sige, špiljski labirinti Crnopca — a onda, u četvrtak, s Željkom Ivezićem naglo skrećemo pogled prema svemiru i najvećoj digitalnoj kameri ikad izgrađenoj. Uz to, dva tehnološka meetupa i pregršt tekstova o "undruggable" proteinima, Teslinim vizijama i tome zašto Heidegger zapravo nije bio u krivu kad je rekao da "znanost ne misli".

Izdvajamo

Željko Ivezić: Novi pogled na svemir. Prof. dr. sc. Željko Ivezić sa Sveučilišta Washington jedan je od ključnih ljudi iza Zvjezdarnice Vera C. Rubin u čileanskim Andama — projekta koji je u lipnju 2025. objavio prve snimke i sad kreće u desetogodišnji Legacy Survey of Space and Time. S kamerom od 3,2 milijarde piksela (najvećom digitalnom astronomskom kamerom ikad izgrađenom) svake će noći snimati cijelo južno nebo i generirati oko 20 TB podataka po noći. Cilj: mapirati tamnu tvar, izmjeriti ubrzano širenje svemira uzrokovano tamnom energijom, katalogizirati milijarde galaksija i pratiti sve što se giba u Sunčevu sustavu. Ivezić je jedan od rijetkih hrvatskih znanstvenika u samom vrhu suvremene astronomije i prilika da ga se čuje uživo u Zagrebu nije česta. Četvrtak, 11. rujna u 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej.

Ovaj tjedan

Utorak, 8. rujna - 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Paleontološki nalazi u špiljama i jamama. Kustos Kazimir Miculinić o mamutima, špiljskim hijenama i lavovima koji su nekoć obitavali na našim prostorima.

Srijeda, 9. rujna - 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Crnopac – planina labirint. Speleolog Teo Barišić o krškom masivu na jugoistočnom Velebitu i jednom od najduljih špiljskih sustava svijeta s preko 68 km istraženih kanala.

Četvrtak, 10. rujna - 17:30, ENT — Dođite na "Back2Build" - posebno pop-up izdanje Engineering Management Meetupa!. Keynote CEO-a Ericssona Nikole Tesle Siniše Krajnovića i panel o vođenju inženjerskih timova u eri AI agenata (Rimac, ENT, Infobip). - 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Sige – čuvari vremena iz špiljskih dubina. Damir Lacković o tome kako nastaju stalaktiti, stalagmiti, špiljski biseri i heliktiti — i što nam govore o geološkoj prošlosti. - 18:00, Zagrebački Energetski Centar (ZEC) — 11. ZGBit!. Tema: otvoreni podaci i digitalne inovacije u razvoju pametnog grada, uz najavu javnog poziva Grada Zagreba za 2026.

Petak, 11. rujna - 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Željko Ivezić – Novi pogled na svemir. O Zvjezdarnici Vera C. Rubin i onome što će sljedećih deset godina otkriti o tamnoj tvari, tamnoj energiji i Mliječnoj stazi.

Subota, 12. rujna - 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Živi svijet podzemlja. Mia Šepčević i Tin Rožman o organizmima špilja i podzemnih staništa te njihovim prilagodbama na život u potpunoj tami.

Što smo čitali i slušali

📖 Sveti Gral farmakologije: kako smo počeli liječiti "nemoguće" mete — Ideje.hr, ~16 min. Tamara Čačev objašnjava kako farmakologija napokon probija zid 'undruggable' proteina: nedavno odobreni vepdegestrant (PROTAC za rak dojke) i daraksonrasib (molekularno ljepilo za RAS kod raka gušterače) pokazuju da se ciljni proteini mogu ukloniti, a ne samo inhibirati, čime se udvostručuje preživljenje kod dosad neizlječivih bolesti.

🎧 Andromeda 01.09.2026. — Andromeda, ~102 min. Prije dva dana lansiran je NASA-in teleskop Nancy Grace Roman, nazvan po "majci Hubblea" i opremljen zrcalom koje je NASA-i darovala američka vojska nakon što je odustala od svog špijunskog programa. Ante Radonić i fizičar Krešimir Kumerički objašnjavaju kako će ovaj instrument sa sto puta širim vidnim poljem od Hubblea napokon rasvijetliti najveću zagonetku 21. stoljeća — tamnu energiju, onu istu "pogrešku" koju je Einstein pokušao ubaciti u svoje jednadžbe da spasi statični svemir.

🎧 Teslina predviđanja na pragu ostvarenja-1.1.2026. — Ogledi i rasprave, ~27 min. Od "zraka smrti" koje danas prepoznajemo u laserskom oružju, preko čitača misli i letjelica s antigravitacijskim pogonom — esej profesora Gojka Nikolića otkriva koliko su se Teslinih naizgled fantastičnih vizija već ostvarilo, i koje još čekaju znanost dovoljno zrelu da ih shvati. Podsjetnik da genij koji je "pokrenuo čovječanstvo za stoljeće naprijed" i danas diktira tempo tehnološkog razvoja.

📖 Da, "znanost ne misli". Gdje je problem? — Kronika (IFZG). Heideggerova ozloglašena tvrdnja da "znanost ne misli" desetljećima izaziva bijes znanstvenika i podsmijeh analitičkih filozofa — no Kožnjak pokazuje da je riječ o preciznom uvidu koji su i sami velikani poput Heisenberga i Weizsäckera prihvatili: znanost ne može vlastitim metodama propitati pretpostavke iz kojih polazi. Uostalom, kad je Daniel Dennett rekao gotovo isto, nitko se nije bunio — pa gdje je onda zapravo problem?

📖 From Astrology to the Tides: Renaissance Science Reconsidered — Kronika (IFZG). U razgovoru za Kroniku, povjesničar ideja Ovanes Akopyan podsjeća da astrologija u renesansi nije bila šarlatanstvo, nego ozbiljna disciplina koju su prakticirali Brahe, Kepler i Galilei — te otkriva kako je njezino potiskivanje, vidljivo i u teorijama plime i oseke, došlo tek kad je čovjek poželio prirodu ne samo tumačiti, nego i kontrolirati. Usput progovara i o Petriću kao "uspješnom Brunu" te o dubokim korijenima nesporazuma između Rusije i Europe koji odjekuju i u današnjem ratu u Ukrajini.

📖 Ne-dizajniranje: dijagnoza jedne zakonske izmjene. Kad ministar Fuchs o znanosti odlučuje neznanstveno — Ideje.hr, ~24 min. Profesorica javnih politika Ana Petek analizira hitne izmjene Zakona o visokom obrazovanju i tvrdi da ministar Fuchs odlučuje bez podataka, analize alternativa i procjene posljedica. Autorica upozorava da produljenje radnog vijeka profesora prebacuje financijski teret na fakultete i može odgoditi zapošljavanje mladih znanstvenika.

📖 Kultura, tehnologija i rast (VII): s one strane umjetne inteligencije — Arhivanalitika, ~65 min. Sedmi nastavak Šonjinog feljtona o kulturi, tehnologiji i rastu propituje kako će umjetna inteligencija preoblikovati društvo. Autor postavlja tri hipoteze: ujednačavanje pristupa znanju, zaoštravanje institucionalnih barijera radi obrane informacijskih monopola te nastavak diverzifikacije ekonomskih aktivnosti i posljedice za tržište rada.

📖 Kultura, tehnologija i rast (VI): hrvatski razvojni problem — Arhivanalitika, ~20 min. Velimir Šonje analizira zašto Hrvatska nakon dostizanja 78% europskog prosjeka BDP-a po stanovniku ulazi u razdoblje sporijeg rasta. Autor tvrdi da slabe institucije i kulturni 'egalitarni sindrom' koji je opisao sociolog Josip Županov koče prijelaz na model rasta utemeljen na produktivnosti i inovacijama.

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 57) — Arhivanalitika, ~8 min. Ivica Brkljača u tjednom pregledu analizira kolovošku inflaciju u Hrvatskoj (4,1% po IPC-u), koja je porasla zbog energije, dok je temeljna inflacija usporila, a inflacijski jaz prema europodručju pao na najnižih 0,4 p.b. od 2022. Uz to, donosi podatke o rekordno niskom udjelu oročenih depozita kućanstava i padu nenaplativih kredita.

📖 Boris Havel: Smrad prajd Pusa Palestina — Heretica, ~13 min. Boris Havel analizira kako heterogeni savez lijevih aktivista, LGBT-udruga, antifašista, propalestinskih skupina i stranke Možemo! ne povezuje ideologija nego metodologija: pronalaženje žrtava i parazitiranje na proračunskim sredstvima. Autor upozorava da bi niska izlaznost na izborima mogla omogućiti toj koaliciji preuzimanje državnog proračuna, po zagrebačkom modelu.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.