Tjedan otvara lingvist iz Leidena s pitanjem koje već desetljećima muči arheologe, genetičare i filologe — odakle su i kako su se raširili Indoeuropljani, i kakve veze s tim ima pripitomljavanje konja. Uz to, tu su i simpozij HAZU o umjetnoj inteligenciji u računalnoj mehanici, predavanje o povijesti hrvatskoga kemijskog nazivlja i Python meetup o pouzdanom izvršavanju pozadinskih zadataka.

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 14. rujna

• 12:00, HAZU — U Knjižnici HAZU predavanje prof. dr. sc. Alexandera Lubotskog Horse domestication and Indo-Europeans: a linguist's view. Ugledni leidenski indoeuropeist spaja lingvistiku, arheologiju i genetiku u priči o pripitomljavanju konja i širenju indoeuropskih jezika.

Utorak, 15. rujna

• 09:00, Institut za filozofiju — Radionica u okviru HRZZ projekta "Umjetna inteligencija, autonomija i pravednost", utorak, 15. rujna 2026. u 9 sati, V. kat.. Radionica u sklopu HRZZ projekta o filozofskim implikacijama AI-a, autonomije i pravednosti.
• 18:00, MULTIMEDIA INSTITUTE – club MaMa — Python Meetup / 15.9.. Oleg Pustovit o pouzdanom izvršavanju pozadinskih zadataka — od Celeryja i SQS-a do Temporalovih replayable workflowa; nakon predavanja druženje u Buzz Baru.

Srijeda, 16. rujna

• 18:00, Dvorana Jure Petričevića, Matice hrvatske 2 — Predavanje Tomislava Portade: Kratka povijest hrvatskoga kemijskog nazivlja. Kemičar s Ruđera o tome kako se hrvatsko kemijsko nazivlje razvijalo posljednjih 70-ak godina, uz najčešće zablude i pogreške.

Četvrtak, 17. rujna

• 10:30, Ekonomski institut, Zagreb — Poziv na okrugli stol "Od ideje do dokaza: Kako znamo koje inovacije vrijedi razvijati?". Razgovor o tome kako organizacije procjenjuju koje ideje zaslužuju ulaganje vremena i resursa prije razvoja proizvoda ili tehnologije.
• 18:30, Knjižnica Ivane Brlić Mažuranić — Život s Alzheimerovom bolešću: psihološki i socijalni izazovi za oboljele i njihove obitelji. Psihologinja i socijalna radnica o njegovateljskom stresu i utjecaju bolesti na identitet i odnose.

Petak, 18. rujna

• 10:00, HAZU — U Knjižnici HAZU Drugi simpozij o primjeni umjetne inteligencije u računalnoj mehanici. Trinaest pozvanih predavanja o strojnom učenju i neuronskim mrežama u modeliranju konstrukcija, mehanici fluida i znanosti o materijalima.
• 13:00, Knjižnica Augusta Cesarca — Okrugli stol: Što sve treba osobi s invaliditetom da bi se samozaposlila ili pronašla posao?. Predstavnici URIHO-a, HZZ-a i udruga o izazovima zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Što smo čitali i slušali

📖 Opisuje li dominantni model tržišta rada hrvatsku stvarnost (II) — Arhivanalitika, ~9 min. Darko Oračić analizira primjenjivost dominantnog modela tržišta rada na hrvatske podatke te pokazuje kako je udio rada u dohotku pao sa 71,2% (2014.) na 63,5% (2023.), a potom naglo skočio na 72,1% u 2025., što autor tumači sve strmijom krivuljom postavljanja plaća.

📖 190 godina od uvođenja ilirskog imena: Od romantičarskog mita do temelja moderne države — Misao.hr, ~9 min. Uz 190. obljetnicu uvođenja ilirskog imena, Ivona Smolčić analizira kako je Gajev preporodni projekt iz 1836. — od preimenovanja Danice do surke, čitaonica i Matice ilirske — postavio temelje moderne hrvatske nacije. Autorica tvrdi da poruka o jezičnoj i kulturnoj samosvijesti ostaje aktualna i u doba globalizacije.

📖 Domovinski rat – borba za nacionalnu državu ili liberalnu demokraciju? — Misao.hr, ~20 min. Smiljanić razbija dominantni narativ prema kojem su hrvatski branitelji ratovali za liberalnu demokraciju, EU i Schengen — riječ je, tvrdi, o logičkoj pogrešci post hoc ergo propter hoc kojom se ishod retroaktivno proglašava ciljem. Oslanjajući se na Hegela, Schmitta, Spenglera i Jüngera, autor Domovinski rat tumači kao egzistencijalnu borbu za opstanak nacije, a ne za proceduralni oblik vlasti kojemu se Hrvatska naknadno priklonila.

🎧 Andromeda 08.09.2026. — Andromeda, ~100 min. U novoj Andromedi dr. Vibor Jelić s Instituta Ruđer Bošković otkriva kako je radioastronomija — rođena slučajno iz pokušaja jednog inženjera da riješi smetnje u telefonskim linijama — postala disciplina s najviše Nobelovih nagrada, sposobna povezati teleskope diljem Europe u jedno "oko" veličine kontinenta koje na Mjesecu razlučuje detalje od svega deset metara. Uz to, priča o pulsarima donosi i gorku fusnotu: Nobela je dobio mentor, dok je doktorandica koja ih je zapravo otkrila ostala prešućena.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.