Ovaj tjedan Zagreb je u ljetnom modu, ali Prirodoslovni muzej nudi kombinaciju koja se rijetko viđa: predavanje o geologiji dijamanata praćeno projekcijom Krvavog dijamanta. Znanost i etika u istoj večeri — teško je smisliti bolji izgovor za izlazak iz ljetne inertnosti.

Izdvajamo

Njegovo Veličanstvo – dijamant

Dijamant je jedan od onih objekata koji istovremeno pripadaju geologiji, ekonomiji, kemiji i politici — i mr. sc. Biserka Radanović Gužvica, muzejska savjetnica u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, u ovom će predavanju pokušati pokriti taj cijeli spektar. Od uvjeta nastanka duboko u Zemljinom plaštu, preko razlikovanja prirodnih i sintetskih kamenova, do procjene vrijednosti — i tamne strane tržišta koje financira sukobe. Muzej je vezao za predavanje i projekciju filma Krvavi dijamant, pa se znanstveni uvod glatko prelijeva u etičku dimenziju priče. Srijeda, 13. kolovoza, 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej.

Ovaj tjedan

Srijeda, 13. kolovoza - 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Njegovo Veličanstvo – dijamant. Predavanje o geologiji, znanosti i povijesti dijamanata, s projekcijom filma Krvavi dijamant nakon predavanja.

Što smo čitali i slušali

📖 Opisuje li dominantni model tržišta rada hrvatsku stvarnost — Arhivanalitika, ~7 min. Slijedi li odnos stope nezaposlenosti i realnih plaća u Hrvatskoj postavke kanonskog modela tržišta rada? Objava Opisuje li dominantni model tržišta rada hrvatsku stvarnost pojavila se prvi puta na Arhivanalitika - Ekonomski lab.

📖 Godišnji odmor postaje „luksuz za sve veći broj Europljana”? Podaci Eurostata pokazuju upravo suprotno — Arhivanalitika, ~8 min. Ivica Brkljača na Ekonomskom labu opovrgava tezu Jutarnjeg lista da godišnji odmor postaje luksuz za sve više Europljana. Eurostatovi podaci pokazuju suprotan trend: udio onih koji si ne mogu priuštiti tjedan dana odmora pao je u 23 od 27 članica EU, a Hrvatska bilježi najveći pad u desetljeću — sa 65,8% na 32,6%.

📖 Novi predsjednik FED-a Warsh u zemlji čudesa — Arhivanalitika, ~14 min. Mario Gatara analizira prve poteze novog predsjednika FED-a Kevina Warsha, koji je ukinuo forward guidance i uveo svojevrsni 'silenzio stampa' dok inflacija bježi iznad ciljanih 2%. Autor tvrdi da Warsh, popuštajući Trumpu, ugrožava kredibilitet središnje banke — što potvrđuje i eksperiment Financial Timesa u kojem je 'silicijski Warsh' pokazao više odlučnosti od stvarnog guvernera.

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 54) — Arhivanalitika, ~9 min. U novom tjednom pregledu Brkljača analizira poslovne rezultate kompanija iz sastava CROBEX10 u prvom polugodištu te što najnoviji podaci o trgovini i fiskalizaciji otkrivaju o potrošnji i turističkoj aktivnosti u lipnju i srpnju. Objava Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 54) pojavila se prvi puta na Arhivanalitika - Ekonomski lab.

📖 Nije to tako crno: vodič kroz najmračnije objekte svemira Briana Coxa i Jeffa Forshawa — Ideje.hr, ~16 min. Otkako su astrofizičari potvrdili njihovo postojanje, crne rupe više nisu znanstvena fantastika ili teorijska mogućnost. Nova knjiga Briana Coxa i Jeffa Forshawa, koju je na hrvatski preveo Dario Hrupec, a bit će objavljena pred skoro gostovanje Briana Coxa u dvorani Lisinski u Zagrebu, jedna je od rijetkih koja o njima piše, vodeći čitatelja od Laplacea do granica onoga što fizika danas zna o informaciji i stvarnosti. Ideje.hr.

📖 Sekvenciranje genoma novorođenčadi. Što kad se dobije rezultat? Etički problemi — Ideje.hr, ~18 min. Tamara Čačev analizira mogućnost sekvenciranja genoma novorođenčadi kao dijela javnog probira. Autorica upozorava na ključnu razliku između tehničke izvedivosti i kliničke koristi: varijante nejasnog značenja, nepotpuna penetrantnost i lažno pozitivni nalazi mogu opteretiti obitelji doživotnom neizvjesnošću bez stvarne medicinske dobrobiti.

📖 Država između povijesti i vječnosti — Misao.hr, ~19 min. Sv. Augustin autor je monumentalnoga djela "O državi Božjoj", u kojem razlaže kršćansku viziju države i njezina skladnoga odnosa s Crkvom.

🎧 Pred Sartreovim zidom-17.2.2026. — Ogledi i rasprave, ~30 min. Polazeći od Sartreove pripovijetke „Zid", esej Jana De Franceschija propituje smrt kao nedokučivu granicu pred kojom se ruše i antički spokoj i moderne utjehe znanosti, vjere i umjetnosti. Ključni obrat: pravo pitanje više nije ima li života nakon smrti, nego — ima li života prije smrti.

📖 Zanimljiv slučaj Rutgera Bregmana: od morala do ambicije i natrag — Ideje.hr, ~21 min. Boris Pavelić kritički razmatra novu knjigu Rutgera Bregmana 'Moralna ambicija', propitujući je li nizozemski aktivist od radikalnog kritičara Davosa postao samodopadni humanitarac. Autor prigovara Bregmanu površnu argumentaciju, veličanje figura poput Petera Thiela te olako otpisivanje intelektualaca i disidenata u korist 'STEM-ovaca' i poduzetnika.

📖 Seinfeld i sociologija svakodnevice — socijologija.hr, ~13 min. Perkov čita Seinfelda kao udžbenik mikrosociologije: ono što izgleda kao serija ni o čemu zapravo je precizna sekcija nevidljivih pravila svakodnevice, od Garfinkelovih eksperimenata prekida i Cooleyjeva zrcala do Goffmanove pozornice na kojoj George glumi arhitekta Arta Vandelaya. A najneugodniji obrat dolazi na kraju — Krugeri, Steinbrenneri i Petermani, nekoć nezamislive karikature, danas stvarno upravljaju kompanijama i državama.

📖 Kad odmor nije dovoljan: emocionalni rad kao skriveni put prema izgaranju na poslu — socijologija.hr, ~10 min. Autorica Maša Tonković Grabovac upozorava da godišnji odmor nije dovoljan lijek protiv izgaranja jer se iscrpljenost često skriva u emocionalnom radu — svakodnevnom glumljenju emocija koje posao zahtijeva. Tekst donosi pregled istraživanja u Hrvatskoj i tvrdi da tek emocionalna pismenost i organizacijska kultura koja priznaje emocionalni rad mogu istinski zaštititi zaposlenike.

📖 Je li poštivanje zakona važnije od etničkog podrijetla? Stavovi Hrvata o izvorištima nacionalnog identiteta — socijologija.hr, ~12 min. Sociolog Ivan Burić analizira ISSP podatke i pokazuje da Hrvati sve više smatraju poštivanje zakona i institucija važnijim kriterijem 'pravog Hrvata' od etničkog podrijetla, iako oba izvorišta jačaju. Autor smješta Hrvatsku uz Litvu, Slovačku i Mađarsku, daleko od skandinavskog građanskog obrasca.

📖 Plenkovićeva nuklearna afera — Ideje.hr, ~10 min. Može li se vjerovati Plenkoviću ako kaže da ne zna odgovor na pitanje kako je konvoj od 1300 do 1800 kamiona otpada, velikim dijelom iz inozemstva, iz Italije i Slovenije, neopaženo mogao stići do Like, iako je u tome morao surađivati niz državnih institucija u kojima mahom glavnu riječ vode dužnosnici HDZ-a, pita se Jelena Lovrić. Ideje.hr.

📖 Lažni vigilantizam. Kako Hrvatska opravdava nasilje — Ideje.hr, ~10 min. Politolog Nikola Baketa analizira niz nasilnih incidenata u Hrvatskoj i upozorava da se brutalni napadi lažno predstavljaju kao vigilantizam. Tvrdi da nepovjerenje u policiju i pravosuđe — koje među mladima drastično pada — postaje alibi za ksenofobiju i normalizaciju nasilja, za što odgovornost snose i institucije i cijelo društvo.

📖 Ratko Cvetnić: O čuvarima groba Stjepana Đurekovića — Heretica, ~13 min. Sto godina nakon rođenja Stjepana Đurekovića, Ratko Cvetnić podsjeća da meritum "slučaja Đureković" nisu pronevjere, ljubavnice ni tajne službe, nego knjige u kojima je bivši Inin direktor još početkom osamdesetih razotkrio koruptivni mehanizam kojim će Partija javno vlasništvo pretvoriti u privatno – zbog čega su ga udbaši morali ušutkati bez odlaganja, a njegovi ideološki nasljednici i danas s glogovim kolcem stražare kraj njegova groba.

📖 Ususret operaciji Oluja: Kako je otvoren put vojnom oslobađanju Hrvatske — Misao.hr, ~13 min. Igor Vranić analizira diplomatske i političke okolnosti koje su prethodile Oluji – od Washingtonskog sporazuma i Plana Z-4 do zaokreta američke politike koja je prihvatila promjenu odnosa snaga na terenu. Autor tvrdi da je nepopustljivost vodstva RSK i postupno Miloševićevo distanciranje učinilo vojno rješenje neizbježnim.

📖 Vlatka Vukelić: Etničko čišćenje i damnatio memoriae – posljedice 'ustanka' 27. srpnja 1941. — Heretica, ~27 min. Povjesničarka Vlatka Vukelić analizira zločine srpskih 'ustanika' iz srpnja 1941. na tromeđi Like, Dalmacije i zapadne Bosne, tvrdeći da je riječ o planskom etničkom čišćenju Hrvata i muslimana koje je jugoslavenska historiografija sustavno prešućivala. Autorica imenuje odgovorne zapovjednike i dokumentira preko 3100 civilnih žrtava.

📖 Razdor u PiS-u: Propast poljske desnice ili novi početak? — Misao.hr, ~12 min. Goran Andrijanić analizira raskol u poljskom PiS-u nakon što je Kaczyński izbacio bivšeg premijera Morawieckog i njegovih 39 zastupnika. Autor tvrdi da razlike nisu programske nego rezultat političkih ega te da bi predsjednik Nawrocki i mogući novi kandidat Bogucki mogli ujediniti podijeljenu poljsku desnicu uoči izbora 2027.

📖 SAD ne napušta Europu, već redefinira NATO — CEA Policy Analize, ~10 min. Daniel Hinšt u analizi tvrdi da SAD ne napušta Europu, nego redefinira NATO prema cilju od 5% BDP-a za obranu do 2035. Autor propituje dilemu 'Made in Europe' nasuprot 'Made in NATO' te upozorava da bi europska težnja samodostatnosti mogla oslabiti transatlantsku suradnju i pogoršati javne financije.

📖 Korijeni moderne demokracije 2: Polšekovi putopisi Amerikom i Radovanijeva usporedba s Brexitom — Ideje.hr, ~29 min. Drugi dio rasprave Kluba Batina o korijenima moderne demokracije: Darko Polšek kroz četiri putopisa o Americi (Tocqueville, Lévy, Mack) argumentira da je temeljna napetost u liberalizmu odnos individualizma i socijalnog kapitala, dok Tin Radovani Trumpa i Brexit tumači kao strukturne posljedice financijske krize 2008. i istiskivanja politike idejom samoregulirajućih tržišta.

📖 Korijeni moderne demokracije 3: Goran Selanec, rasprava i završna riječ — Ideje.hr, ~38 min. U trećem dijelu rasprave o korijenima moderne demokracije Goran Selanec brani američke utemeljitelje od Puhovskog optužbe za svjesnu laž, tvrdeći da su pragmatično spajali nespojive mehanizme svjesni njihovih proturječja. Puhovski uzvraća: 'Lagali ste jer drugo niste mogli, ali lagali ste', povlačeći paralelu s obranom komunizma.

📖 Kultura i tehnologija u službi obrazovanja — dot.hr — U prvom licu, ~20 min. Državni tajnik Krešimir Partl u intervjuu predstavlja Kulturnu iskaznicu, projekt Ministarstva kulture inspiriran francuskim modelom, koji osamnaestogodišnjacima daje 100 eura za kulturne sadržaje. Partl tvrdi da je cilj izgradnja publike i kulturnih navika mladih, uz mogućnost proširenja na šesnaestogodišnjake i umirovljenike.

📖 Tomislav Šovagović: Nevjerodostojnost ubija novinarstvo jednako snažno kao i tehnologija — Misao.hr, ~10 min.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.