Kolovoz se lomi na jesen, a tjedan pred nama je razmjerno tih na predavaonicama — ali zato živ na terenu: zagrebačka tech scena izlazi iz svojih Slack kanala i seli se u pub, odnosno na Jarun. Uz to, u čitanju ovaj tjedan dominira Šonjeov serijal o Mokyru i pitanju zašto je industrijska revolucija bila europska, plus jedna oštra Sesardićeva recenzija koja neće ostaviti nikoga ravnodušnim.

Izdvajamo

Zagreb Developers Drinkup — Jednom godišnje osam zagrebačkih developerskih meetup grupa (Elixir, Go, JavaScript, Python, PHP, Ruby, GDG i Software Crafters) odluči preskočiti predavanja i jednostavno se naći na pivi. Ako radite u tehnologiji ili razmišljate o promjeni posla, ovo je vjerojatno najgušća koncentracija zagrebačkih developera na jednom mjestu u godini — bez slajdova, bez agende, samo razgovori. Idealno za one koji su dosad išli samo na "svoj" jezični meetup pa nikad nisu upoznali ekipu s druge strane stacka. Petak, 28.8. u 18:00, SIP Pub.

Ovaj tjedan

Petak, 28. kolovoza

• 18:00, SIP Pub — Zagreb Software Crafters @ Zagreb Developers Drinkup, August 2026. Zajednički ljetni drinkup osam zagrebačkih developerskih meetup grupa — neformalno druženje bez predavanja.

Subota, 29. kolovoza

• 16:00, Skate Park Jarun — Flames, Frames & AI Hunger Games. GDG Zagreb roštilj na Jarunu s duhovitim "AI Hunger Games" igrama koje razlažu koncepte poput RLHF-a i token limita.

Što smo čitali i slušali

📖 Neven Sesardić: Filozofska knjiga godine… stvarno?! — Heretica, ~33 min. Da je hrvatskim filozofima stalo do toga da njihova struka ne bude predmet podcjenjivanja ili katkad čak i podsmjeha, oni bi se češće distancirali od filozofije koja koristi onaj rogobatni i neprozirni žargon iza kojeg se znaju skrivati samo pojmovna zbrka, nedostatak smisla i verbalno prenemaganje.

📖 Schelling: kontrakcija Boga? (ulomak iz Christoph Schulte, Zimzum) — Nagovor na filosofiju, ~16 min. Ulomak iz knjige Christopha Schultea Zimzum prikazuje Schellingov pojam kontrakcije Boga kao odgovor na pitanje kako se Apsolut može diferencirati unutar sebe i utemeljiti svijet, vrijeme i prirodu. Autor povezuje tu ideju s kritikom Hegelove filozofije identiteta te kršćanskim naukom o Trojstvu kao izvoru vremenskih dimenzija.

🎧 Andromeda 18.08.2026. — Andromeda, ~47 min. Ante Radonić donosi dojmove s pomrčine Sunca 12. kolovoza i meteorskog roja Perzeida, gdje su tri kamere sa zvjezdarnice Mosor snimile blizu tisuću meteora u samo dvije noći. U drugom dijelu emisije otkrivamo zašto egzoplaneti oko drugih zvijezda često kruže u čudno nagnutim, pa čak i retrogradnim orbitama — a odgovor bi se mogao kriti u ogromnoj struji plina i prašine dugoj 2000 milijardi kilometara koja hrani mladu trostruku zvijezdu u Orionu.

📖 Indeks izoliranosti naselja: Hrvatska nije svima jednako dostupna — socijologija.hr, ~20 min. Kad govorimo o „izoliranim" naseljima, najčešće zamišljamo udaljene planinske zaselke ili rubne (vanjske) jadranske otoke. U svakodnevnom jeziku izoliranost je zapravo neodređena, intuitivna kategorija. Izolirano je naselje „daleko" od svega, prometno loše povezano, a stanovnici „teško dolaze do grada". Ali u društvenim znanostima takve slike nisu dovoljne. Ako izoliranost shvaćamo ozbiljno, kao demografski i razvojni…

🎧 Škole sadašnjosti i budućnosti-20.5.2025. — Ogledi i rasprave, ~27 min. Profesor Gojko Nikolić upozorava da hrvatsko strukovno obrazovanje kaska za četvrtom industrijskom revolucijom, a Hrvatska je po broju patenata pretposljednja u Europi — dok roditelji u školu dolaze s odvjetnicima, a djeca odrastaju uz nasilne igrice i "digitalnu demenciju". Rješenje? Kopirati njemački model, vratiti autoritet nastavnicima i pripremiti se za dolazak robota-učitelja u učionice.

📖 Ivan Marjanović: Od digitalnog prema srednjovjekovnom — Heretica, ~15 min. Ivan Marjanović povlači paralelu između srednjovjekovnog prijelaza iz usmene u pismenu kulturu i današnje digitalne tranzicije. Autor argumentira da digitalnost, poput nekadašnje pismenosti, iz pomoćnog alata postaje uvjet sudjelovanja u društvu te potencijalno sredstvo institucionalne kontrole, uspoređujući podatkovne centre sa srednjovjekovnim samostanskim arhivima.

📖 Kultura, tehnologija i rast (I): uvod — Arhivanalitika, ~15 min. Velimir Šonje pokreće ljetni serijal o radu nobelovca Joela Mokyra, povezujući povijest tehnološkog razvitka s kulturom i institucijama. Autor najavljuje primjenu Mokyrovog okvira na hrvatsko zaostajanje na oko 80% europskog prosjeka te na pitanje utjecaja umjetne inteligencije na kulturu i institucije.

📖 Kultura, tehnologija i rast (II): Atenini darovi — Arhivanalitika, ~21 min. Drugi nastavak Šonjinog eseja o Joelu Mokyru, nobelovcu za ekonomiju 2025., razlaže njegovu tezu da korijeni industrijske revolucije leže u srednjovjekovnoj europskoj kulturi, a ne tek u britanskim institucijama 17. stoljeća. Autor razlikuje 'omega' (propozicijsko) i 'lambda' (instrukcijsko) znanje te razmatra može li umjetna inteligencija postati sljedeća disruptivna tehnologija.

📖 Kultura, tehnologija i rast (III): Atenini darovi – nastavak — Arhivanalitika, ~15 min. Treći nastavak Šonjeove analize Mokyrove knjige 'Atenini darovi' tvrdi da moderni ekonomski rast nije povijesna nužnost, nego krhka ravnoteža kulture i institucija. Autor povezuje europski individualizam, reformu šegrtovanja i ukidanje ropstva s industrijskom revolucijom, te uvodi neočekivane niti – od Crne kuge do averzije prema nečistoći – u objašnjenje uloge žena.

📖 Kultura, tehnologija i rast (IV): prosvijetljena ekonomija — Arhivanalitika, ~26 min. Četvrti nastavak serijala Velimira Šonje o radu Joela Mokyra tvrdi da industrijska revolucija nije bila izolirani britanski fenomen ni posljedica ugljena, nego ishod pan-europske kulture individualizma, skepse i Republike pisama. Autor suprotstavlja Mokyrov naglasak na kulturi Acemoglu-Robinsonovu institucionalizmu i Allenovoj hipotezi relativnih cijena.

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 55) — Arhivanalitika, ~11 min. U novom tjednom pregledu analiziramo zaokret na hrvatskom tržištu rada i odnos rasta plaća i cijena hrane, a zatim objašnjavamo što stoji iza prelaska američkog javnog duga iznad 40 bilijuna dolara i snažnog rasta prinosa na državne obveznice u SAD-u i Europi. Objava Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 55) pojavila se prvi puta na Arhivanalitika - Ekonomski lab .

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.