Ovaj tjedan nudi neobičan spoj: od suvremenih spoznaja o autizmu i života sivih vrana u Zagrebu, preko uvoda u geologiju pod našim nogama, do okruglog stola HAZU-a o Jadranu u promjenjivoj klimi. Za tehnički nastrojene, Zagreb Software Crafters otvaraju sezonu "test safarijem".

Izdvajamo

Suvremene spoznaje o autizmu — Autizam je jedno od onih područja gdje javna percepcija kaska za znanošću desetljećima: još uvijek se vrtimo oko stereotipa iz osamdesetih, dok su se dijagnostički kriteriji, razumijevanje neurorazličitosti i klinička praksa u međuvremenu bitno pomaknuli. Psihologinje Rebeka Radić i Karla Bojić iz prakse Duge i oblaci održat će predavanje koje cilja upravo na te miskoncepcije — korisno i za roditelje, i za nastavnike, i za sve koje zanima kako danas struka gleda na spektar. Srijeda, 30. rujna u 18:00, Knjižnica Jelkovec.

Ovaj tjedan

Utorak, 29. rujna - 18:00, Multimedijalni institut (net.kulturni klub MaMa) — Test Safari! 🦒🦩🐊. Otvaranje druge sezone Zagreb Software Craftersa uz munjevita predavanja Marka Bjelca i Denisa Kranjčeca o vrstama testova i njihovom mjestu u arhitekturi. - 18:00, Knjižnica Augusta Cesarca — Trebamo li klasične gimnazije u Republici Hrvatskoj?. Tribina prof. Ivana Bekavca Basića o položaju klasičnih jezika i budućnosti klasičnih gimnazija.

Srijeda, 30. rujna - 18:00, Knjižnica Vladimira Nazora — Vrane i njihovi susjedi. Ornitologinja Iva Šoštarić (Udruga Biom) o sivim vranama i gačacima u urbanom ekosustavu Zagreba. - 18:00, Knjižnica Jelkovec — Suvremene spoznaje o autizmu. Psihologinje Rebeka Radić i Karla Bojić ruše uvriježene stereotipe o autizmu.

Četvrtak, 1. listopada - 10:00, Dvorana Jure Petričevića, Matice hrvatske 2 — Književno-znanstveni skup KNJIŽEVNA, JEZIKOSLOVNA I MISIONARSKA DJELATNOST FRANJEVACA KROZ POVIJEST NA PROSTORU HRVATSKE I BOSNE I HERCEGOVINE. Cjelodnevni skup u organizaciji Matice hrvatske. - 18:00, Tehnički muzej Nikola Tesla — Što skriva tlo pod nama? Uvod u geologiju. Marino Linić o unutarnjoj strukturi planeta, tektonici ploča, potresima i krškim krajolicima.

Petak, 2. listopada - 13:00, Knjižnica HAZU — U Knjižnici HAZU okrugli stol Jadran u promjenjivoj klimi: ekstremne pojave i sigurnost na moru. Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i okoliša HAZU okuplja stručnjake oko klimatskih ekstrema na Jadranu.

Što smo čitali i slušali

📖 Nedjeljni makroekonomski pregled (br. 60) — Arhivanalitika, ~10 min. Ivica Brkljača analizira srpanjske plaće: rast usporava, a jaz između najviših i najnižih neto plaća se smanjuje, no porezno opterećenje najbrže raste upravo najslabije plaćenima. U poslovnom pregledu ističu se predstečaj Studenca, INA-in DCU u Rijeci, veliki posao Dalekovoda u Švedskoj, Afarakovo najavljeno preuzimanje Željezare Sisak i Rimčevo udvostručenje kapaciteta.

📖 Kad države ne rade svoj posao: zašto nema brze pan-europske željeznice — Arhivanalitika, ~22 min. Velimir Šonje analizira zašto Europa nema mrežu ultrabrzih vlakova, iako bi prema procjenama Komisije i njegovom modelu uz pomoć AI-ja to koštalo tek oko 0,1% BDP-a EU godišnje. Autor tvrdi da problem nije novac, nego politički prioriteti, opsjednutost novim tehnologijama i kult automobila kao simbola slobode.

🎧 Explora 22.09.2026. — Explora, ~52 min. U novoj Explori Krunoslav Vinković i sugovornik propituju zašto Hrvatska još nema vatrogasne dronove dok Kinezi ispaljuju po dvije rakete dnevno, a Elon Muskov Raptor motor radi na 3000 stupnjeva u komori od bakra i cirkonija koji se tope na 900. Uz to: kako neutrini otkrivaju koje zvijezde tiho nestaju u crne rupe umjesto da eksplodiraju kao supernove, i zašto je Tyrannosaurus rex zapravo bio topla ptica sa zubima.

🎧 Andromeda 22.09.2026. — Andromeda, ~97 min. Prof. Željko Ivezić, znanstveni voditelj opservatorija Vera Rubin, otkriva kako je najgora snježna oluja u Čileu u posljednjih 70 godina zaustavila rad najmoćnijeg teleskopa na svijetu tek dva tjedna nakon početka desetogodišnjeg istraživanja neba. U razgovoru otkriva i kako su upravo zagrebački stručnjaci sa strojarstva riješili kritični problem hlađenja 300-tonske kamere koji američki timovi nisu uspjeli dokučiti.

📖 O kontinuitetu znanosti. Napredak kao gradnja Neurathovog broda. — Ideje.hr, ~32 min. Zvonimir Šikić brani vigovsko shvaćanje znanosti kao kumulativne gradnje Neurathovog broda i, oslanjajući se na Rovellija, matematički pokazuje da je Aristotelova fizika ispravna aproksimacija Newtonove unutar svoje domene — čime dovodi u pitanje Kuhnovu tezu o radikalnim diskontinuitetima.

🎧 Tempo oceana — Doba znanosti, ~27 min. Australski pisac James Bradley tvrdi da su ekološke i društvene krize zapravo krize vremena: dok ocean pulsira u ritmovima plime, migracija i dubokih geoloških ciklusa, industrijska modernost — rođena na plantažama šećera, a ne tek u tvornicama — nametnula nam je apstraktno, linearno vrijeme koje briše posljedice. Prigrliti oceanski tempo, sugerira Bradley, znači vratiti etiku pažnje i shvatiti da sadašnji poredak nije trajan, nego promjenjiv.

🎧 Slučaj Heidegger, III. dio — Povijest četvrtkom, ~50 min. Dok je Alfred Krupp, industrijalac u čijim su tvornicama robovali logoraši, nakon samo nekoliko godina vraćen na čelo poslovnog carstva, filozof Martin Heidegger prošao je denacifikaciju uz zabranu predavanja — no treći dio serijala otkriva mnogo neugodniju istinu: njegovo oduševljenje nacizmom nije bilo tek oportunizam, nego filozofsko uvjerenje da je „židovsko pitanje" metafizičko pitanje povijesti bitka.

📖 Kako voditi politiku u državi koje nema? Između građanske i etnicizirane Bosne i Hercegovine — Misao.hr, ~13 min. David Brajković analizira zašto ni čisti građansko-demokratski ni konsocijacijski model ne funkcioniraju u BiH te predlaže centripetalistička rješenja poput sustava geometrijske sredine i zemljopisne distribucije glasova kao način ublažavanja etničkih napetosti između Hrvata i Bošnjaka.

📖 Karađorđevo: mit o dogovorenoj podjeli Bosne i Hercegovine — Misao.hr, ~12 min. Ivana Široki analizira mit o dogovoru Tuđmana i Miloševića o podjeli BiH u Karađorđevu 1991. Autorica tvrdi da je teza, koju je najviše plasirao Stjepan Mesić, nedokaziva i besmislena jer su o razgovoru svjedočili uglavnom oni koji mu nisu bili nazočni, a proturječi joj i sustavna hrvatska pomoć Bošnjacima tijekom rata.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.