Tjedan je neobično uravnotežen: dvije prilike da se bavimo oceanima i klimom, jedna za pogled u duboku prošlost ljudskog roda, i jedna za bijeg na Mars. Uz to filozofski kolokvij o granicama agentičke UI i jedna veleposlanička povijesna lekcija — nema izgovora za dosadu.

Izdvajamo

Misije na Crveni planet uz projekciju The Martian. Ante Radonić, jedan od naših najustrajnijih popularizatora astronomije i stalni glas Andromede, drži predavanje o tome dokle su stigle marsovske misije — od perseverancijskih uzoraka koji čekaju povratak na Zemlju do planova za ljudski spust — a potom slijedi projekcija Scottova filma po Weirovoj knjizi. Rijetka prilika da se znanstveni kontekst i hollywoodska fikcija pogledaju u istoj večeri, i to u pravom ambijentu. Četvrtak, 8.10. u 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej.

Ovaj tjedan

Utorak, 6. listopada

• 10:00, HAZU — U Knjižnici HAZU radionica Umjetna inteligencija u oceanografiji: izazovi i perspektive. Slovenski i hrvatski oceanografi o tome kako UI mijenja modeliranje mora i gdje su joj stvarna ograničenja.

• 18:00, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH) — Predavanje Nj.E. gđe Hane Kováčové: Slovačka i Hrvatska – povijesne paralele i povezanosti. Veleposlanica Slovačke o tisućljetnim vezama dvaju naroda, od Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva do EU.

Srijeda, 7. listopada

• 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — The Origin of Modern Humans. Američki paleoantropolog Fred H. Smith o modernim ljudima i njihovu susretu s neandertalcima, uz osvrt na Krapinu i Vindiju. Predavanje je na engleskom.

• 18:00, Dvorana Jure Petričevića, Matica hrvatska — Predavanje Branka Grisogona: Klima – jučer, danas, sutra... Što se to događa s klimom? – Fokus na dio Europe. Geofizičar s PMF-a o ubrzanju klimatskih promjena, mjerenjima, simulacijama i društvenim posljedicama.

• 18:00, Knjižnica Božidara Adžije — Predstavljanje knjige „Hrvatska i iregularne migracije: geopolitički interesi i sigurnosni izazovi na predziđu Europske unije”. Prva domaća monografija o tome kako je Hrvatska na putu u Schengen postala „čuvar" vanjske granice EU.

• 18:00, sax! — Skeptici u pubu – Drink logically. Tri predavanja: Branimir K. Hackenberger o PFAS-u, mikroplastici i gospićkom otpadu („u granicama propisa" kao administrativni, ne biološki iskaz), Mirko Planinić o nadogradnji CERN-ova sudarivača i planovima za novi 90-kilometarski tunel, te Dejan Ljiljak o „spermagedonu" i tome koliko je kriza muške plodnosti stvarna.

Četvrtak, 8. listopada

• 11:00, Institut za filozofiju — Kolokvij u okviru HRZZ projekta "Umjetna inteligencija, autonomija i pravednost": Stefano Calboli i Viktor Ivanković: Agentic AI, Nudges, and the Limits of Outsourcing Autonomous Agency, četvrtak, 8. listopada 2026. u 11'00 sati, V. kat.. Calboli i Ivanković o granicama prenošenja autonomne agencije na agentičke UI sustave.

• 18:00, Hrvatski prirodoslovni muzej — Misije na Crveni planet | Predavanje Ante Radonića | Projekcija filma The Martian. Vidi gore.

Subota, 10. listopada

• 09:30, Tehnički muzej Nikola Tesla — Dan kokolitoforida u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Radionice, VR i susret sa znanstvenicima (među njima Jelena Godrijan s IRB-a) o mikroskopskim morskim organizmima koji oblikuju klimu.

Što smo čitali i slušali

🎧 Explora 29.09.2026. — Explora, ~53 min. U novoj Explori Korado Korlević otkriva zašto pravi cilj Starshipa nikad nije bio Mars nego izbacivanje stotina tisuća satelita, te zašto smo prvi put u povijesti u situaciji gdje su dvije velike sile — SAD i Kina — tehnološki gotovo izjednačene u utrci za umjetnu inteligenciju, s kompanijama pred bankrotom koje sad traže od države da uspori razvoj. Uz to: nova klasa "zvijezda crnih rupa", karma izraelskih desalinizatora zagušenih algama iz razrušene Gaze i zašto će Sahara ponovno postati zelena — bez obzira na nas.

🎧 Andromeda 29.09.2026. — Andromeda, ~37 min. Nakon trinaest testnih letova, Starship je prvi put ušao u orbitu oko Zemlje i uspješno izbacio 26 najtežih Starlink satelita do sada — iako je let skraćen sa šest na dva kruga zbog otkaza jednog motora. Ante Radonić objašnjava zašto je ovo povijesni trenutak za najambiciozniji raketni projekt ikada i što znači za povratak čovjeka na Mjesec do 2027.

🎬 Ivica Bašić : Što smo naučili od nuklearnih nesreća? (godišnjice Černobila i Fukušime) — Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, ~53 min. Povodom godišnjica Černobila i Fukušime, Ivica Bašić u predavanju analizira što je čovječanstvo naučilo iz najvećih nuklearnih nesreća te kakve pouke iz njih proizlaze za sigurnost i budućnost nuklearne energije.

🎬 Igor Mikloušić: Pametnome dosta - zašto nastaju i kako se šire teorije zavjere — Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, ~49 min. Zašto su teorije zavjere o klimatskim promjenama toliko uvjerljive i zašto se šire brže nego znanstveni konsenzus? U ovom predavanju ulazimo u psihologiju i mehaniku dezinformacija: od narativa o "elitama koje kontroliraju klimu" do suptilnijih poruka koje ne negiraju klimatske promjene, već potkopavaju povjerenje u znanost. Predstavit ćemo i rezultate projekta DISINFO KLIMA, u kojem eksperimentalno testiramo kako kombinacije dispozicija i individualnih obilježja (osobina ličnosti, kognitivnih s

🎬 Jezični modeli ne razumiju svijet - Igor Mezić | podkist #66 — Promocija znanosti, ~82 min. U novoj epizodi gost je Igor Mezić, profesor na Kalifornijskom sveučilištu u Santa Barbari i jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za dinamičke sustave i Koopmanovu teoriju. Bavi se matematičkim modeliranjem, učenjem iz podataka i primjenama umjetne inteligencije na složene fizičke sustave. Široj javnosti poznat je po radu na predviđanju kretanja naftne mrlje nakon izljeva u Meksičkom zaljevu 2010. godine. Razgovaramo o tome kako matematički modeli opisuju stvarnost, zašto mogu biti korisni i ka

🎬 Nino Kadić: Zašto ozbiljno shvatiti panpsihizam — Društvo za promociju znanosti i kritičkog mišljenja, ~55 min. Panpsihizam je stav da je svijest prisutna na temeljnoj razini stvarnosti, unutar svake pojedine čestice materije. Ključni argument u korist panpsihizma je tzv. Russelovski argument prema kojem fizika opisuje samo relacijska svojstva materije, ali ne i njenu unutarnju prirodu. Svijest preostaje kao jedini kandidat kojeg možemo koncipirati za ulogu te unutarnje prirode. Suparnički stavovi su prema panpsihistima neuspješni jer ne mogu objasniti kvalitetu naših subjektivnih iskustava ili se pozivaj

📖 Luka Goleš Babić: Metafizika umjetne inteligencije i problem suvremene tehnike — Heretica, ~9 min. Luka Goleš Babić u eseju tvrdi da umjetna inteligencija nije tek nov alat, već kulminacija moderne baconovsko-kartezijanske težnje za ovladavanjem stvarnošću. Oslanjajući se na Heideggerov pojam Gestella, autor argumentira da UI proširuje logiku resursa na samu ljudsku inteligenciju i prijeti ukinućem čovjeka.

🎧 Francis Bacon i rana novovjekovna znanstvena metoda — Kozmos i etos, ~58 min. Uz 400. obljetnicu smrti Francisa Bacona, filozof znanosti Stipe Kutleša razgrađuje udžbeničku dogmu po kojoj prava znanost počinje tek u 17. stoljeću — pokazujući da ni Aristotel nije bio čisti deduktivist, ni Bacon čisti induktivist, te da je upravo Baconova metafora o mravima, paucima i pčelama ocrtala ideal znanstvenika koji činjenice ne samo skuplja, nego ih i pretvara u med.

🎧 Gdje leži snaga u Tolkienovim tekstovima? — Ogledi i rasprave, ~29 min. Ivan Prskalo tvrdi da Tolkiena treba otrgnuti od Martina, Rowlingice i jeftinih fantasy imitatora te ga smjestiti uz Eliota, Joycea i Pounda — kao modernističkog suvremenika koji je, za razliku od njihove fragmentirane melankolije, iz rovova Velikog rata i duboke katoličke vjere satkao cjelovit mit. U središtu njegova djela stoje dva ključa: nordijski doom, slutnja neizbježne propasti, i eukatastrofa — iznenadni obrat na dobro koji svoj konačni smisao nalazi tek u Kristovu uskrsnuću.

📖 Julije pl. Makanec kao filozof hrvatske nacionalne samosvijesti — Misao.hr, ~16 min. Ivan Smiljanić predstavlja Julija pl. Makanca kao filozofa hrvatske nacionalne samosvijesti čiji je opus desetljećima potiskivan zbog njegove uloge ministra prosvjete NDH. Autor argumentira da je Makanec, oslanjajući se na Hegela, Nietzschea i Schellinga, razvio tragičku filozofiju povijesti koja odbacuje ideju linearnog napretka i kulturu vidi kao mjesto susreta prolaznog i vječnog.

📖 Zaštita okoliša i političke ideologije — Misao.hr, ~12 min. Petar Šarić u eseju analizira ideološke razlike između zelene ljevice i domoljubno-suverenističke desnice po pitanju zaštite okoliša, oslanjajući se na Scrutonov koncept oikofilije. Autor tvrdi da je suradnja moguća, ali otežana antinatalizmom ljevice i sklonošću desnice da ekonomski probitak pretpostavi očuvanju prirode.

📖 Riječki branitelji i matičari o Pazinskim odlukama 1943.: Istra ne smije zaboraviti svoju hrvatsku povijest — Misao.hr, ~15 min. Predavanje Željka Bistrovića u Rijeci povodom 83. obljetnice Pazinskih odluka argumentira da su istarski Hrvati 1943. jasno izrazili nacionalnu svijest te kritizira suvremeni regionalizam i komunističke narative koji su marginalizirali ulogu katoličkih svećenika i narodnjaka poput Bože Milanovića, Jurja Dobrile i Matka Laginje u antifašističkoj borbi.

🎧 Križari na istoku, I. dio — Povijest četvrtkom, ~50 min. Kad je veliki meštar Konrad von Jungingen na samrti upozorio Teutonce da mu za nasljednika ne biraju mlađeg brata Ulricha, nitko ga nije poslušao — a bitka kod Grunwalda 1410. pokazat će koliko ih je ta pogreška skupo stajala. U prvom dijelu serijala o križarima na istoku otkrivamo kako je stoljetni njemački Drang nach Osten krenuo iz močvara i gustih šuma nastanjenih Vendima, uz Bernardovu neumoljivu formulu: ili pokrštenje, ili istrebljenje.

🎧 Posvećeno Aleksandru Laslu — Okrugli stol ponedjeljkom, ~51 min. Aleksandar Laslo — arhitekt, konzervator i strastveni istraživač koji je desetljećima izvan svih institucija sam gradio arhiv i katalogizirao donjogradski Zagreb — konačno je dobio knjigu kakvu za života nikad nije uspio dovršiti, jer mu perfekcionizam nije dao stati. U razgovoru s Tamarom Bjažić Klarin i Irenom Kraševac otkriva se kako je upravo Laslo "zarazio" cijelu generaciju istraživača i Zagreb stavio na srednjoeuropsku arhitektonsku mapu — i to u trenutku kad je Gradski zavod za zaštitu spomenika, njegova nekadašnja institucija, upravo ugašen.

📖 Cijene nekretnina nastavljaju rasti: pogledajte novi kalkulator priuštivosti — Arhivanalitika, ~12 min. Analiza Ivice Brkljače pokazuje da cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj u drugom tromjesečju 2026. rastu 12,7 % godišnje, čime je zemlja na 5. mjestu u EU. Autor predstavlja novi kalkulator priuštivosti po uzoru na Atlanta Fed: novi stan od 66 m² danas stoji oko 200.000 eura, dvostruko više nego 2016., no niže kamate ublažavaju teret rate.

📖 Postoji li razlika u plaćama za jednak rad između muškaraca i žena? — Arhivanalitika, ~7 min. Autor Darko Oračić kritizira EU Direktivu o transparentnosti plaća, tvrdeći da nema empirijskih ni teorijskih dokaza o rodnoj diskriminaciji u plaćama te da će regulatorni pritisak paradoksalno naškoditi upravo nisko kvalificiranim ženama koje bi mogle ostati bez posla.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.