Tjedan u kojem se postavlja neugodno pitanje: što zapravo znamo o kraju — bilo da je riječ o smrti pojedinca, kraju staničnog starenja, ili o najenergičnijim procesima u svemiru koje tek počinjemo detektirati. Izdvajamo predavanje Marija Pecimotike o CTAO opservatoriju, ali tjedan nudi i Huxleyja, Berdjajeva u pozadini, indijsku filozofiju i Mikrokozmos koji ide ravno na problem smrtnosti.

Izdvajamo

Oči (i teleskopi) upereni u najekstremniji svemir: Što nam donosi CTAO? — doc. dr. sc. Mario Pecimotika dolazi u Zvjezdarnicu govoriti o Cherenkov Telescope Array Observatory, projektu koji s četiri upravo inauguriranim LST teleskopima na La Palmi otvara novu eru gama-astronomije. Visokoenergijska gama-zraka nije samo tehnička kuriozitetna — to je prozor u najekstremnije pojave u svemiru: aktivne galaktičke jezgre, ostatke supernova, moguće tragove tamne tvari. S obzirom na to da je Hrvatska dio CTAO konzorcija, ovo je prilika čuti iz prve ruke što se zapravo gradi i kakvi se podaci očekuju. Posebno dobar tajming nakon ovogodišnjeg Nobela za IceCube — multimessenger astronomija postaje stvarnost. Srijeda, 14.10., Zvjezdarnica Zagreb (vrijeme provjeriti na stranici organizatora).

Ovaj tjedan

Ponedjeljak, 12. listopada

• 11:00, Institut za filozofiju — Kolokvij u okviru HRZZ projekta "Moralni napredak: individualni i kolektivni": Tomislav Bracanović, T. H. Huxley: evolucija i moralni napredak, ponedjeljak, 12. listopada 2026. u 11'00 sati, V. kat.. Tomislav Bracanović o Huxleyju i napetosti između evolucijske biologije i ideje moralnog napretka.

Utorak, 13. listopada

• 18:00, Knjižnica Ivana Gorana Kovačića — Kako najefikasnije usporiti proces starenja. Liječnik Ivo Belan o novijim znanstvenim spoznajama o usporavanju starenja i očuvanju vitalnosti.
• 19:00, Pogon — Mikrokozmos — jesenski nastavak ciklusa. Petar Pavlović nastavlja ciklus Instituta za kozmologiju i filozofiju prirode temom suočavanja sa smrću kao filozofskog pročišćenja — s osvrtom na iskustva na rubu smrti i dijalektiku konačnog i beskonačnog.

Srijeda, 14. listopada

• Zvjezdarnica Zagreb — Oči (i teleskopi) upereni u najekstremniji svemir: Što nam donosi CTAO?. Mario Pecimotika o gama-astronomiji i novim LST teleskopima na La Palmi.
• 19:00, HKD Napredak Zagreb — Predstavljanje knjige: U potrazi za znanjem koje oslobađa. Povijest indijske filozofije. Ivana Andrijanića predstavljaju akademik Mislav Ježić i prof. Goran Kardaš — sustavan pregled indijske filozofske tradicije na hrvatskom jeziku, što je ozbiljan izdavački događaj.

Što smo čitali i slušali

📖 Kubični kilometar leda otvorio je novi prozor u svemir — Ideje.hr, ~15 min. Davor Horvatić objašnjava zašto je Nobelova nagrada za fiziku 2026. dodijeljena isključivo Francisu Halzenu za IceCube, detektor od kubičnog kilometra antarktičkog leda koji je otkrio visokoenergijske neutrine astrofizičkog podrijetla i otvorio eru multimessenger astronomije. Autor ističe napetost između priča o pojedincu i stvarnosti suradnje od 450 znanstvenika.

📖 Nobel 2026. za fiziologiju ili medicinu: kratka povijest optogenetike — Ideje.hr, ~16 min. Tamara Čačev objašnjava zašto je Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu 2026. pripala Deisserothu, Hegemannu i Nagelu — za optogenetiku, metodu kojom se svjetlošću uključuju i isključuju pojedini neuroni. Tekst prati put od algi s očnom pjegom do prvog pacijenta kojem je ovom tehnikom djelomično vraćen vid.

🎧 Duboka Zemlja — Doba znanosti, ~25 min. Isušivanje Aralskog jezera pokrenulo je izdizanje Zemljine kore koje seže stotinama kilometara u dubinu plašta — najdublji trag koji je ljudski čin ikad ostavio na planetu. No upravo nas taj podatak, tvrdi James Dean, trebao bi otrijezniti: u antropocenu volimo sebe zamišljati kao glavnu geološku silu, a zapravo smo plitka vrsta koja ovisi o ravnodušnim ciklusima duboke Zemlje mnogo više nego ona o nama.

🎧 Explora 06.10.2026. — Explora, ~52 min. U novoj Explori Korado Korlević upozorava da nam dolazi era velikih akumulatora i jeftine solarne energije, ali infrastruktura za punjenje "u pet minuta" još ne postoji — dok u pozadini kapital, od McDonald'sa do aviokompanija, već koristi vaš mobitel da svakom kupcu zaračuna različitu cijenu. Uz to: zašto Pariz gori u rukama trinaestogodišnjaka, smije li se otpad iz Like paliti u koromačkoj cementari i kako preživjeti svijet u kojem je potrošač postao hranidbena podloga algoritma.

🎧 Hannah Arendt — Etički ataše, ~54 min. Zašto je masovni ubojica Adolf Eichmann izgledao kao sasvim običan birokrat — i zašto nas upravo to, prema Hannah Arendt, treba više zabrinjavati od monstruoznog zla? Filozof Goran Sunajko objašnjava zašto totalitarizam nije isto što i diktatura, zašto fašistička Italija nikad nije bila totalitarna te zašto je Arendt izgubila prijatelje pišući da je zlo — banalno.

🎧 Nikolaj Berdjajev o duhovnoj krizi inteligencije — Kozmos i etos, ~61 min. U emisiji se otvara Berdjajevljeva proročanska dijagnoza prema kojoj revolucija i reakcija nisu suprotnosti, nego dvije glave iste duhovne bolesti — a Rusija se, odvojena od osobe i nacije, vrti u začaranom krugu iz kojeg je izlaz moguć jedino kroz unutarnji preporod čovjeka. Gost Ivan Čulo pokazuje zašto knjiga napisana uoči Oktobarske revolucije danas zvuči kao upozorenje svakom društvu koje misli da se spas može izboriti politikom, a ne slobodom i odgovornošću osobe.

📖 Mit o pametnom ciniku. Ne gubi, ali i ne pobjeđuje. I umire mlađi — Ideje.hr, ~13 min. Prikaz knjige Jamila Zakija 'Nada za cinike' koji tvrdi da cinizam nije znak inteligencije: cinici lošije prolaze na kognitivnim testovima, teže otkrivaju laž i umiru mlađi. Autor predlaže 'nadom ispunjen skepticizam' kao protuotrov polarizaciji i padu društvenog povjerenja.

📖 Nigerijska princeza 2.0: cilj – akademska zajednica — Ideje.hr, ~14 min. Jeremy Shearmur opisuje novu generaciju online prijevara koje umjetnom inteligencijom ciljaju akademike lažnim pozivima na podcaste i javni radio, oponašajući stvarne osobe i institucije. Autor upozorava da sve sofisticiranije prevare prijete potkopati goleme koristi interneta i AI-ja te poziva na certifikacijske sustave i stroge međunarodne kazne.

🎧 Križari na istoku, II. dio — Povijest četvrtkom, ~50 min. Pod vodstvom velikog meštra Hermanna von Salze teutonski red se iz male bolničarske bratovštine u Akri pretvorio u nemilosrdni ratni stroj koji je — zahvaljujući lukavom balansiranju između cara i Pape — osigurao presedan: sve što osvoje na istoku ostaje njihovo. Tako je rođena jedina križarska država na europskom tlu, izgrađena na pokrštavanju mačem, njemačkoj kolonizaciji i brutalnosti koja je, prema suvremenim svjedočanstvima, nadmašila čak i pohod protiv Katara.

🎧 Ujedinjeni narodi - izazovi i reforme — Okrugli stol ponedjeljkom, ~55 min. Osamdeset godina nakon osnutka, Ujedinjeni narodi stoje pred paradoksom: organizacija koja je uspješno provela dekolonizaciju i udvostručila broj suverenih država danas se guši u vlastitoj birokraciji, financijskoj ovisnosti i vetu pet "jednakijih" članica. Profesor Davorin Lapaš i dugogodišnja djelatnica UN-a Tamara Karajica Kelin otvoreno govore o tome zašto se mir ne čuva ratom, nego mirom – i zašto se Agenda 2030 raspada između plemenitih ciljeva i stvarnosti terena od Afganistana do Bangladeša.

📖 Hrvati su nacija navijača, a ne rekreativaca — socijologija.hr, ~7 min. Prema analizi Ivana Burića na Sociologija.hr, podaci Eurobarometra pokazuju da 43% Hrvata nikad ne vježba, više nego u EU, dok se trend neaktivnosti u Hrvatskoj pogoršava. Autor zaključuje da su Hrvati prvenstveno nacija navijača, a tek u manjoj mjeri rekreativaca.

📖 Ekonomska politika i kulturno naslijeđe: korijeni radikalnog državnog intervencionizma — Arhivanalitika, ~16 min. Velimir Šonje konstruira indeks intervencije u cijene (LIIC) za zemlje EU i pokazuje da Hrvatska drži europski vrh u radikalnom administriranju cijena, čak i nakon korekcije za stupanj razvoja. Autor tvrdi da uzroke treba tražiti u interesima političke klase i dubokim kulturnim normama egalitarizma, a ne u ekonomskoj nužnosti.

📖 U Hrvatskoj se smanjuju nejednakosti u raspodjeli dohotka i bogatstva? — Arhivanalitika, ~13 min. Velimir Šonje analizira službene podatke prema kojima su se u Hrvatskoj nakon 2021. smanjile nejednakosti u raspodjeli dohotka i bogatstva, ali upozorava na metodološke slabosti mjerenja bogatstva te na raskorak između stvarnih i percipiranih nejednakosti koji oblikuju kulturne norme radikalnog egalitarizma.

Newsletak je bolji kad ga čita i netko s kim možeš poslije raspravljati. Proslijedi prijatelju.